Traženje smisla tema je kojom smo se bavili u prvom dijelu članka o Franklu i logoterapiji. Nastavljamo s njom…
Pravi smisao leži u svijetu, smatra Frankl, i naziva to „samo-transcendencijom ljudske egzistencije“. Drugim riječima, čovjek je uvijek usmjeren na nešto drugo do li na sebe, bilo to značenje koje treba ispuniti ili drugo ljudsko biće.
„Što više čovjek zaboravi sebe – dajući se nekoj stvari kojoj služi ili drugom ljudskom biću kojeg voli – to je više čovjek i to se više samoostvaruje“, kaže Frankl. Drugim riječima, „samoaktualizacija je moguća samo kao popratna pojava samotranscendencije.“
„U svakom trenutku čovjek mora odlučiti što će biti spomenik njegove egzistencije.“
Viktor Frankl
Prošli smo puta pisali o tome kako logoterapija vidi potragu za smislom u širim crtama. Ovaj ćemo se put osvrnuti na to kako se taj logoterapijski pristup može konkretno primijeniti.
Kako izgleda traženje smisla?
Prema logoterapiji, smisao života možemo otkriti na tri različita načina:
1) stvaranjem nekog djela ili činjenjem nekog čina
2)proživljavanjem nečega ili susretom s nekim; doživljavanjem ljepote, dobrote ili istine – doživljavanjm prirode ili kulture ili susretom s drugim ljudskim bićem u njegovoj jedinstvenosti
Frankl smatra da je ljubav doživljavanje drugog ljudskog bića do same srži njegove osobnosti. Nitko ne može postati potpuno svjestan esencije drugog ljudskog bića ako ga ne voli.
3)stavom kojeg zauzimamo prema neizbježnoj patnji
Kada više ne možemo nikako promijeniti neku situaciju, kaže Frankl, kada je patnja neizbježna – tada možemo promijeniti sebe. Ovaj je stav donekle sličan stavu zena o prihvaćanju patnje.
Frankl, između ostalog, opisuje jednu situaciju u koncentracijskom logoru. Dobio je dobio odjeću od nekog zarobljenika koji je bio poslan u plinsku komoru. U džepu je , umjesto vlastitog teksta koji mu je bio oduzet, našao komad papira na kojem je bila napisana židovska molitva, Shema Yisrael. Kako je, pita se on, to uopće mogao shvatiti drukčije nego kao izazov da živi vlastite misli, umjesto na papiru, u praksi.
Neke osobe koje su izgubile smisao u životu Frankl je tražio da pogledaju svoj život kao da ga gledaju sa samrtne postelje. Kad su ga tako pogledali, odjednom su primijetili da su nešto ipak učinili u životu, nekoga razveselili, za nekoga se brinuli, nekome učinili razliku…Otvoren im je, kako bi Frankl rekao, „novi horizont značenja“ kojeg prije nisu vidjeli.
Literatura: Man’s search for meaning, Viktor Frankl, Washington Square Press, 1984.
