Stres i kako se nositi sa polariziranim svijetom

stres

Kako se nositi sa stresom u doba kad nas bombariraju negativne vijesti sa svih strana? Dr. Louis Hoffman, američki terapeut i autor donosi neke načine.

Kao i mnogi terapeuti, svjedočim sve većem broju klijenata koji izvještavaju o osjećaju stresa, tjeskobe i depresije zbog izloženosti sve polariziranijoj politici, piše on. Mnogi prijatelji i obitelj izrazili su slična iskustva, a i ja sam sam doživio nešto od toga. Razmatrajući ovo iz psihološke perspektive, važno je prvo prepoznati kako je riječ o normalnoj reakciji na nezdravu okolinu i situaciju.  Iako ovo utječe na pojedince, nije riječ toliko o osobnom problemu koliko o društvenom koji ima utjecaj na pojedince.  Svakako, postoje pojedinačni aspekti koji utječu na to, ali važno je ne minimizirati utjecaj društvenog konteksta.

Kao terapeut, sve sam više zabrinut zbog psihološkog utjecaja presjeka politike, vijesti i društvenih medija. Iako je ono što se događa u političkom svijetu zabrinjavajuće, s izloženošću medijima i društvenim medijima to se multiplicira. S vremenom sam pronašao tri strategije koje su ljudima pomogle smanjiti takav stres uzrokovan politikom.  Kako su klijenti, članovi obitelji i prijatelji koristili neke od ovih strategija, većina je izvijestila da im je to smanjilo stres i tjeskobu, a istovremeno povećalo ukupne pozitivne emocije. To je i moje osobno iskustvo. Važno je napomenuti da ove strategije nisu empirijski ispitane. Nadam se da će se to jednom možda dogoditi.

Biti informiran, no ne previše informiran 

Informiranje je važna odgovornost građana demokracije. Međutim, čini se da u Sjedinjenim Američkim Državama raste tendencija prekomjerne informiranosti i prekomjerne izloženosti vijestima. Ljudi često izvijeste da iznova čuju iste priče ili ih čitaju s vrlo sličnim perspektivama koje su predstavljene u raznim vijestima. Ova prekomjerna izloženost često ne povećava informiranost. Jedan od načina smanjenja stresa jest raditi na tome da nastojimo pronaći ravnotežu između informiranosti i prekomjerne izloženosti. Ova ravnoteža nije jednaka za sve i nije ju lako postići. Često je potrebno neko vrijeme da se pronađe pravi balans. Evo nekoliko savjeta:

  • Prije čitanja članka, zapitaje se jeste li već informirano o ovoj vijesti. Ako jeste, tada možete odabrati preskočiti taj članak ili ga samo brzo pregledati za moguće nove informacije ili ažuriranje postojećih
  • Ograničite se na određenu količinu vremena konzumacije vijesti u danu ili tjednu. Također, kako smanjujete vrijeme potrošeno na konzumaciju vijesti, pratite svoju percepciju svog stresa, anksioznosti, agitacije i depresije. Ako se ovo smanjuje kako provodite manje vremena konzumirajući vijesti, to je dobar znak koji ukazuje na to da ste bili previše izloženi ili previše informirani

Osloniti se na medijske izvore s manje pristranosti i manje dramatičnom inscenacijom vijesti 

Mnoge vijesti pružaju toliko političkih komentara koliko i vijesti iz suvremene kulture. Politički komentar često je vrlo pristran i ponekad iskrivljuje činjenice. Ti izvori često koriste dramatičnije naslove kako bi uvjerili čitatelje da kliknu na poveznice i čitaju članke. Međutim, ovi naslovi često iskrivljuju istinu. Sve je češće da ljudi svoje “informacije” dobivaju samo iz naslova.

Mnogi ljudi percipiraju izvore vijesti koji se slažu s njihovim političkim vjerovanjima kao točnije; no to nije nužno tako. Slično tome, mnogi ljudi vjeruju da je gledanje izvora vijesti koji se uvelike slažu s njihovim političkim stavovima manje stresno. No izvori vijesti koji se slažu s konzervativnim ili liberalno/progresivnim vjerovanjima često funkcioniraju na način da potiču bijes i nepovjerenje prema ljudima s različitim političkim uvjerenjima. Iako postoji aspekt koji je utješniji (tj. usklađivanje s vlastitim uvjerenjima), postoji aspekt koji stremi tome da potiče anksioznost, frustraciju i ljutnju (tj. polarizirane političke perspektive koje često demoniziraju “drugog”).

Prije nekoliko godina prešao sam na pokušaj da većinu svojih vijesti dobijem iz izvora koji su ocijenjeni kao manje pristrani i izvora koji se nisu oslanjali na dramatične naslove kako bi ih namamili čitatelje. Dok sam druge poticao na to, mnogi su izvijestili da im je to smanjilo percepciju razine stresa i uznemirenosti. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći smanjiti stres uzrokovan pristranijim ili dramatičnijim vijestima:

  • Izbjegavajte čitati vijesti i priče kad je naslov previše dramatičan
  • Birajte izvore medija koji su ocijenjeni kao “manje pristrani
  • Prije nego što povjerujete izvoru vijesti, ispitajte njihovu pristranost i točnost.

Provjera činjenica 

Mark Twain je jednom rekao: “Neke od najgorih stvari u mom životu nisu se nikad dogodile”. Danas bismo mogli reći “Najgore stvari koje čitamo o onome što se dogodilo u svijetu nikad se zapravo nisu dogodile.” Zapanjen sam koliko ću često čitati priču i biti uzeujan, a zatim ući u trag izvornom izvoru i pročitati citat u kontekstu ili pročitati što se zaista dogodilo i pomisliti “Pa to nije bilo toliko loše!” I dalje se mogu ne slagati ili brinuti se oko toga što se dogodilo, no pronalaženje stvarne informacije pokazalo je da to nije bilo toliko loše kao što je prezentirano u medijima.

Čini se da je došlo i do porasta izloženosti ljudi teorijama zavjera koje promiču informacije koje su dokazano pogrešne ili imaju malo, ako uopće postoje, dokaza koji ih podupiru. Provjera činjenica može biti izvrstan način da se istovremeno informirate i smanjite stres. Evo nekoliko savjeta za provjeru činjenica:

Sami provjerite svoje činjenice. Kad čujete nešto što zvuči loše, idite do izvornih izvora i poslušajte sami. Na primjer, ako čujete da politička osoba kaže nešto što je kontroverzno, poslušajte ili pročitajte njihov govor kako biste informacije dobili u kontekstu.

Uvijek radite na tome da informacije stavite u kontekst. Većina ljudi iznijet će stvari koje, ako se izvade iz konteksta, zvuče stvarno grozno. Međutim, kad ih slušate u kontekstu nije tako loše. Uobičajeno je da stranačka vijesti izvlače citate iz konteksta kako bi političar ili druga osoba izgledala loše ili stvorili dramatičan naslov. Kad čujete uznemirujući citat, idite na izvorni izvor i preslušajte citat u kontekstu.

Koristite nepristrane izvore za provjeru činjenica. Provjera činjenica je postala popularnija i postoje mnoge stranice za provjeru činjenica kao i mnoge novine i drugi medijski izvori koji nude provjeru činjenica. Neki će biti pristrani. No većina je i dalje točna u svojoj provjeri činjenica. Ponekad će biti trenutaka kad će trebati i provjeriti činjenic provjerioca činjenica.

Možete koristiti tražilice za provjeru činjenica. Često upišem nešto što sam čuo (tj. “Je li xxxx rekao xxxx?”), a zatim slijedi “provjera činjenica” u navodnicima. To će često otvoriti izvore provjere činjenica o određenom pitanju. Ako izvor provjere činjenica ne prepoznajem kao pouzdan izvor, obično pretražujem kako bih pronašao više informacija o izvoru prije nego što povjerujem u provjeru činjenica.

Dr. Kirk J. Schneider (2013., 2020.), koji je jedan od pet finalista koji se kandidiraju za predsjednika Američkog psihološkog udruženja 2020. godine, identificirao je polarizaciju kao jednu od velikih psiholoških i socijalnih prijetnji u suvremenoj kulturi. Polarizaciju definira kao, “uzdizanje jednog gledišta do potpunog isključivanja konkurentskih gledišta” (Schneider, 2013, str. 1). Ova polarizacija stoji iza većine stresa, tjeskobe, uznemirenosti i depresije povezanih sa stresom u političkim vijestima i medijima. Polarizirano stanje uma nastoji biti uznemireno stanje uma. Važno je nadići polarizaciju i biti informiran i otvoren za različite perspektive kako bi bili odgovorni građani. To također može smanjiti naš politički stres.

Ako na vas utječe politički stres, savjetujem vam da nekoliko dana obratite pažnju na razinu političkog stresa, a zatim pokušajte provesti neke ili sve ove strategije tjedan ili dva. Nakon nekoliko tjedana korištenja ovih strategija, još jednom ocijenite razinu političkog stresa i provjerite je li se poboljšala. Nije vjerojatno da će vaš stres potpuno nestati. Napokon, danas se u svijetu događa mnogo uznemirujućih stvari. Međutim, provedbom ovih nekoliko strategija možete otkriti da ste više informirani i manje pod stresom.

Dr. Louis Hoffman 

Bibliografija

Schneider, K. J. (2013) The polarized mind: Why it’s killing us and what we can do about it. University Professors Press.

Schneider, K. J. (2020). The depolarizing of America: A guidebook for social healing. University Professors Press.

Preuzeto s izvora

You may also like...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ovaj obrazac prikuplja vaše ime, e-poštu i sadržaj kako bismo mogli pratiti komentare na web stranici. Za više informacija pogledajte našu politiku privatnosti gdje ćete dobiti više informacija.