Tražiti smisao života umjesto sreće

Biste li radije živjeli sretnim ili ispunjenim životom? Teško pitanje, zar ne? Saznajte što život sretnim, a što ispunjenim te koja je od te dvije varijante dugoročno bolja.

smisao života
success.com

____________________
Možete živjeti i sretnim i ispunjenim životom, naravno. No većina nas, svjesno ili ne, bira potragu za srećom naspram potrage za značenjem. “Sretna nova godina”, kažemo si. Jedna od najpopularnijih “novogodišnjih odluka” prema istraživanju američkog Nielsena jest “živjeti život do kraja”. U anketama, većina ljudi navodi sreću kao vrijednost kojoj streme, a self-help literatura i “life coachevi” čine dio te profitabilne industrije.

No treba li sreća stvarno biti jedini cilj koji nas motivira?

Istraživanje koje su proveli autori ovog članka pokazuje da su sretan život i smislen život dvije različite stvari – i da najsigurniji put do prave sreće ne leži samo u lovu na sreću, već u potrazi za smislenošću. Psiholozi su počeli pomnije promatrati kako potraga za srećom utječe na ljude, i otkrili neke uznemirujuće trendove. Potraga za srećom, čini se, negativno utječe na našu dobrobit.

U jednom istraživanju bihevioralnih znanstvenika Jonathana Schoolera, Dana Arielya i Georgea Loewensteina, sudionicima je puštena emocionalno ambivalentna glazba, skladba “Posvećenje proljeća” Igora Stravinskog. Nekim je sudionicima istraživanja rečeno da se pokušaju osjetiti što sretnijima dok slušaju; od drugih se pak tražilo da samo slušaju. Oni koji su se pokušavali osjetiti sretnijima na kraju eksperimenta osjećali su se nesretnijima, za razliku od onih koji su samo slušali, a da nisu pokušali utjecati na svoje raspoloženje. U još jednom nedavnom istraživanju, Iris Mauss s Berkleya i njezini kolege ustanovili se da ljudi koji visoko vrednuju sreću – što se mjerilo prihvaćanjem izjava poput “Biti sretnim meni je vrlo važno” osjećaju usamljenije na dnevnoj bazi, što se procijenilo na temelju dnevnika kojeg su vodili dva tjedna. U suprotnosti s tim, potraga za smislom vodi do dubljeg i trajnijeg oblika dobrobiti. Naravno, to ne znači da ne možete biti i sretni i ispunjeni istovremeno.

No razlikovanje među srećom i smislom ima dugu povijest u filozofiji, koja je tisućama godina prepoznavala dvije vrste dobrobiti – hedonia, ili drevna grčka riječ koju bihevioralni znanstvenici često nazivaju srećom i eudamonia, ono što nazivaju smislenošću. Sretan život karakterizira potraga za užitkom i uživanjem, dok je smislen život veći. Emily, autorica ovog članka, u svom je istraživanju na tu temu pregledala stotine empirijskih istraživanja iz rastuće količine istraživanja na temu smislenosti – kao i djela velikih mislioca od Aristotela preko Tolstoja do Camusa – i ustanovila da je glavna karakteristika smislenog života povezanost i doprinos nečemu većem od sebe, što može biti obitelj, posao, priroda ili bog.

No upravo zato što smisao uključuje ulaganje u nešto veće, smisleni život često je stresniji, naporniji i borbeniji. U anketi provedenoj na više od 2 milijuna ljudi na više od 500 poslova koju je provela organizacija PayScale, oni koji su izvjestili da osjećaju najviše smisla u svojim karijerama bili su svećenici, učenici i kirurzi – teški poslovi koji često ne donose trenutnu sreću, ali koji doprinose društvu i onima koji ih rade donose zadovoljstvo.

U dva istraživanja koja su obuhvatila više od 400 Amerikanaca i objavljena u Journal of Positive Psychology, autorica ovog članka Jennifer i njeni kolege proučavali su ljude koji imaju visok rezultat na skali sreće, no nizak na skali smislenosti i visok rezultat na skali smislenosti, ali nizak na skali sreće – i našli su važne razlike u tome kako oni žive svoj život. Oni u sretnoj grupi izbjegavali su teške stvari, opisivali se kao osobe više-manje orijentirane na sebe i provodili više vremena razmišljajući o tome kako se osjećaju u nekom trenutku. U suprotnosti s tim, oni visoko na skali smisla provodili su više vremena pomažući drugima, provodeći vrijeme s prijateljima ili brinući se za djecu i razmišljajući i o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Iako različiti ljudi imaju različite izvore smisla, smisleni životi dijele tri značajke, prema radu objavljenom u Review of General Psychology. Nakon što su proveli pregled literature, psiholozi Login George i Crystal Park sa University of Connecticut identificirali su te tri značajke kao

  • svrhu – stupanj do kojeg se osjećate usmjerenima i motiviranima životnim ciljevima temeljenim na vašim vrijednostima
  • shvaćanje – sposobnost shvaćanja i stavljanja vlastitih iskustva u smislenu i koherentnu cjelinu
  • značenje – vjerovanje da je vaša egzistencija značajna i cijenjena.

Drugim riječima, kad ljudi kažu da su njihovi životi smisleni, to je zato jer osjećaju da im životi imaju svrhu, koherenciju i vrijednost.

No smisao nije nešto što imate ili nemate. To je pristup životu – određeni mindset. Veronika Huta i Richard Ryan u svom su radu otkrili da se ljudi ponašaju drukčije ovisno o tome na što stavljaju naglasak, i to potom utječe na njihovu dobrobit. U jednom istraživanju, od studenata se tražilo da slijede ili smisao ili sreću u periodu od deset dana čineći bar jednu stvar svaki dan koja će pojačati osjećaj smislenosti ili sreće. Neke od najpopularnijih aktivnosti među ljudima koji su tragali za srećom bile su ostati duže spavati, igrati igrice ili jesti slatkiše.

Iako su studenti u grupi sreće netom poslije istraživanja osjećali više pozitivnih osjećaja, a manje negativnih, tri mjeseca poslije njihovo je visoko raspoloženje izblijedilo. S druge strane, studenti koji su se fokusirali na smisao, nisu se osjećali toliko sretnima odmah poslije eksperimenta, što ima smisla: smisleni pothvati, poput pomaganja prijatelju, zahtijevaju žrtvu i napor, i čak mogu biti bolni u tom trenutku. No tri mjeseca poslije, slika je bila drukčija. Studenti koji su tragali za značenjem osjećali su se “obogaćenije”, “inspiriranije” i “dijelom nečega većeg od sebe” . Također je među njima bilo manje negativnog raspoloženja. Čini se da je potraga za smislom nešto što donosi dublje zadovoljstvo od potrage za srećom, dugoročno gledano.

Viktor Frankl ne bi se čudio. “Sreća se ne može tražiti, ona mora slijediti iz nečega. Čovjek mora imati razlog radi kojeg je “sretan”.

Naš cilj, dakle, ne treba biti samo sreća. Naš cilj treba biti smisao. Umjesto da biramo projekte, hobije i odnose na temelju toga koliko će nas usrećiti, birajmo one koje će naše živote učiniti smislenijima. Ako sreća uslijedi, divno. Ako i ne uslijedi, uvijek možemo pronaći utjehu u saznanju da smo nečemu doprinijeli i da su naši životi nešto značili.

Izvor

 

You may also like...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ovaj obrazac prikuplja vaše ime, e-poštu i sadržaj kako bismo mogli pratiti komentare na web stranici. Za više informacija pogledajte našu politiku privatnosti gdje ćete dobiti više informacija.