Prakse svjesnosti pomažu kod anksioznosti

svjesnostPomnost, svjesnost ili na engleskom mindfulness, praksa prisutnosti u trenutku može djelovati na anksioznost jednako učinkovito kao i antidepresivi, pokazuje novo istraživanje objavljeno u JAMA Psychiatry.

Pomnost, svjesnost ili mindfulness praksa je nastala izvorno u budizmu. S usmjeravanjem pažnje na sadašnji trenutak  i prihvaćanjem bez osuđivanja, omogućuje pojedincima da na misli i osjete gledaju kao na prolazne mentalne pojave. Ova promjena u perspektivi poboljšava regulaciju emocija, smanjujući reakciju na tjeskobne misli i osjećaje. Svjesnost također potiče samoprihvaćanje i samoosjećanje tijekom vremena. Kad se pitamo kako smanjiti anksioznost, čini se da je praksa svjesnosti jedan od načina.

U istraživanju koje je provela Elizabeth Hoge sa Sveučilšta Georgetown sudjelovalo je 276 ispitanika s primarnim dijagnozama različitih anksioznih poremećaja. Cilj istraživanja bio je usporedba učinkovitosti i sigurnosti smanjenja stresa temeljenog na svjesnosti (MBSR) s korištenjem antidepresiva escitaloprama.

Sudionici su nasumično raspoređeni u skupinu koja je primala MBSR ili escitalopram. Grupa koja je dobivala MBSR sudjelovala je u tjednoj nastavi od 2,5 sata, dnevnim 45-minutnim vježbama kod kuće i cjelodnevnom povlačenju tijekom 5. ili 6. tjedna. Grupa koja je dobivama escitalopram primala je dnevne doze antidepresiva. Istraživanje je trajalo osam tjedana. Obje su grupe pokazale značajno smanjenje razine anksioznosti, mjereno CGI-s.

Ono što je bitno jest da je pristup pomnosti ili svjesnosti imao bolji učinak od escitaloprama u smislu da je samo 15,4% ispitanika koji su sudjelovali u toj grupi imalo nuspojave, u usporedbi s visokih 78,6% u grupi koja je primala escitalopram.

Ono što je primijećeno jest da pristup prakse svjesnosti ili pomnosti (mindfulnessa) zahtijeva više vremena i pažnje. Također, uzorak ispitanika se odnosio primarno na ženske osobe iz tri američka grada pa je tu i pitanje mogućnosti generalizacije ovih nalaza.

No rezultati ovog istraživanja su svakako inidkativni jer upućuju na potencijal prakse svjesnosti ili mindfulnessa u području mentalnog zdravlja.

Istraživanje možete pronaći ovdje

You may also like...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ovaj obrazac prikuplja vaše ime, e-poštu i sadržaj kako bismo mogli pratiti komentare na web stranici. Za više informacija pogledajte našu politiku privatnosti gdje ćete dobiti više informacija.