nepravedno društveno ponašanje kao trauma

Nepravedno društveno ponašanje kao trauma

U prevladavajućem sustavu mentalnog zdravlja odnosi moći često se ne uzimaju u obzir prilikom procjene problema s mentalnim zdravljem. Međutim često su upravo odnosi moći ono što je ključno i ogleda se u traumi. Prevladavajuću definiciju traume potrebno je preispitati u susretu s novim znanstvenim saznanjima, koja pokazuju da su izloženost seksizmu, rasizmu i homofobiji značajni izvori posttraumatskog stresa.

 

U trenutno prevladavajućem narativu vezanom uz mentalno zdravlje često nisu uzeti u obzir odnosi moći. Znanstvenici su pak dokazali da su izloženost seksizmu, rasizmu i homofobiji značajni izvori posttraumatskog stresa. Ova je korelacija često nepravedno zapostavljena i u potpunosti se izuzima iz jednadžbe prilikom procjene individualnog mentalnog stanja. Kako navode autori, trenutno aktualni DSM u sustavu biomedicinske psihijatrije minimizira utjecaj društvenih i kontekstualnih sila na individualno mentalno zdravlje. Ova studija u fokus dovodi duboki utjecaj društvene diskriminacije, podcrtavajući potrebu za širim, inkluzivnijim razumijevanjem traume koje se proteže van tradicionalnih okvira DSM-a.
Znanstvenici Briere, s Odjela za psihijatriju Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji, zajedno s Marshom Runtz i Kaerom Rodd sa Sveučilišta Victoria, razvili su Skalu društvene diskriminacije i zlostavljanja (SDMS), koja predstavlja alat za mjerenje traumatskog utjecaja seksizma, rasizma i cis-heteroseksizma. Rezultati koje su dobili pokazuju da postoji jaka povezanost između maltretiranja na temelju spola, rase ili statusa lgbtiq osoba i posttraumatskog stresa (PTS), čak i kad se kontrolira opća izloženost traumi. Ovi su nalazi donekle očekivani, jer može biti duboko traumatično kad se nečije osobno dostojanstvo poništava radi pripadnosti nekoj društvenoj skupini. Ipak je njihovo pojavljivanje unutar znanstvenog sustava i sustav mentalnog zdravlja iznimno značajno, jer ovu desetljećima zapostavljenu temu koja je već neko vrijeme aktualna u krugovima mentalnog zdravlja još više dovodi u prvi plan.

 

Kao što navode autori, u trenutnom sustavu mentalnog zdravlja ova se korelacija ne samo zapostavlja, već se sustavno ne uključuje u jednadžbu. Postoji relativan nedostatak istraživanja koja bi sustavno ispitivala te događaje, njihovo preklapanje i vezu s posttraumatskim stresom. Iz tog je razloga ovo istraživanje posebno značajno.

Ovo istraživanje sugerira da društvena diskriminacija i maltretiranje, kao što su rasizam, seksizam i homofobija može biti traumatično i povezano sa značajnim posttraumatskim stresom. To potvrđuje, naglašavaju autori, potrebu za testovima koji su psihometrijski valjani i osjetljivi na iskustva rasizma, seksizma, cisheteroseksizma i drugih oblika društvenog maltretiranja.

Isto tako autori smatraju kako navedeno istraživanje podupire iskustva iz prakse koja pokazuju da postoji sve veći interes za kulturološki osjetljivim terapijama usmjerenim na traumu koje se izravno bave društvenim učincima izloženosti ovakvim ponašanjima.

Iz tog je razloga potrebno osvijestiti ovakve prakse i načine ponašanja te njihov utjecaj na mentalno zdravlje, kako unutar terapijskog konteksta tako i van istih.

Briere, J., Runtz, M. i Rodd, K. (2024). Društveno maltretiranje kao trauma: posttraumatski korelati nove mjere izloženosti seksizmu, rasizmu i cisteteroseksizmu. Psihološka trauma: teorija, istraživanje, praksa i politika. Napredna online publikacija. https://doi.org/10.1037/tra0001636