Kako posao utječe na mentalno zdravlje

Lomi li rad radnike? Kako posao utječe na mentalno zdravlje

U suvremenom životu većina je dana posvećena poslu i nužno je prepoznati utjecaj koji posao ima na naše mentalno zdravlje, kao i dobrobit. Nužno je prepoznati i da je učinak radnog mjesta veći nego što se trenutno prepoznaje u sustavu mentalnog zdravlja.

Biti zaposlen znači moći si u trenutnom društvenom sustavu osigurati hranu, stan i provođenje slobodnog vremena, te stoga nedostatak istog može dovesti do depresije ili anksioznosti kao i konkretnih posljedica društvene isključenosti.

Rad ljudskim bićima daje osjećaj svrhe, može podizati samopouzdanje i od njega se čovjek može osjećati ispunjeno. U filozofskoj tradiciji promišljanja o radu smatralo se i da se čovjek ostvaruje upravo u radu.  Također, radno mjesto doprinosi osjećaju uključenosti u društvo.  Rutina koju daje radno mjesto može ublažiti osjećaje neizvjesnosti i nemira.

Sve od navedenog bitno je za osjećaj mentalne dobrobiti. Iz navedenog postaje jasno kako onda nesigurni ili prekarni oblici rada koji danas postaju sve češći, mogu imati loš utjecaj na mentalno zdravlje. Nesigurni oblici zaposlenosti, kratkoročni, sezonski, honorarni rad – sve to može doprinijeti osjećaju nesigurnosti a onda i narušiti stanje mentalne dobrobiti.

Španjolska će istraživati kako posao utječe na mentalno zdravlje

Posao također može biti i izvor stresa. Psihološki stres povezan s poslom može dovesti do osjećaja anksioznosti i depresije. Radna mjesta na kojima vlada loša atmosfera, mobing ili diskriminacija mogu imati značajni učinak na mentalno zdravlje.

Ovu je dugo zapostavljanju činjenicu prepoznala Španjolska koja će putem nacionalnog epidemiološkog istraživačkog sustava početi prepoznavati mentalno zdravlje povezano s poslom kao bitno. Belen Gonzalez, koordinatorica inicijative, kaže da “rad lomi radnike”.

Novi program ima za cilj “izvući zaključke o količini psihičke patnje koja se javlja u vezi s poslom”, a u isto vrijeme “pokazati (službenim testovima) da postoje mentalni poremećaji proizašli iz posla”, prenosi Euractiv. Burnout povezan s poslom prepoznaje se kao pojam. No on do danas nije doveden u vezu s psihičkim izazovima. Istovremeno, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da se godišnje izgubi 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti. WHO prepoznaje diskriminaciju, nejednakost i mobing kao ključne faktore koji doprinose negativnom mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Euractiv naglašava da je više od 40 milijuna ljudi pogođeno stresom povezanim s poslom u EU, dok je procijenjeni trošak depresije povezane s poslom u Europi 617 milijardi eura godišnje.

Španjolska će putem navedenih podataka procjenjivati koji radni uvjeti utječu na ljude i koje su skupine najviše pogođene mentalnim problemima povezanim s radom.

Počet ćemo vršiti pritisak (na vlasti) da dođe do promjene unutar radnih mjesta, da se promijene uvjeti rada, jer nije da šaljemo krhke ljude na radna mjesta i onda puknu, ovo što se događa je da poslovi lome radnike”, upozorila je González za Euractiv.  Prema njezinu mišljenju, potrebno je “promijeniti kulturu rada (i tražiti model rada) koji ne daje prioritet samo produktivnosti i profitu, već onaj koji je usredotočen na zdravlje radnika”.

Španjolska ministrica zdravstva, Mónica Garcia, izjavila je: „Znamo da postoji epidemija psihološke nevolje, ali također znamo da ova epidemija ima svoje podrijetlo u društvenim problemima koji nadilaze zidove ovog Ministarstva.”

Prekarni rad, uvjeti na poslu koji su slični maltretiranju ili mobingu, kao i stres povezan s poslom – sve to može dovesti do osjećaja nesigurnosti, anksioznosti i depresije. Isto može biti slučaj i s rastućim troškovima života koje osoba nije u stanju pokriti svojim primanjima.

Krajnje je vrijeme da u priču o mentalnoj dobrobiti uključimo ove faktore kao značajne, a ne sporedne. Krajnje je vrijeme da shvatimo kako posao utječe na mentalno zdravlje, kao i šire – društveni kontekst bitan je dio mentalne dobrobiti.