Kako biti dobro u svijetu u kojem se svakodnevno društveno funkcioniranje mijenja iz dana u dan?
Novo doba zahtijeva novu konfiguraciju sebstva – drugu vrstu karaktera od onog kojeg je nekad zahtijevao stari svijet s puno više statičnijih društvenih struktura.
Novi svijet se na psihološkoj razini, pod utjecajima globalizacije i tehnoloških promjena, a u posljednje vrijeme i klimatskih promjena te rata u Ukrajini, čini puno bržim i nepredvidivijim. Kao što vidimo upravo na primjeru rata, stvari se mijenjaju velikom brzinom.
Stoga ovakve okolnosti zahtijevaju i ponešto drugačije sebstvo koje se s takvim promjenama može nositi.
Dok se često ne priča o tome, ličnost je donekle uvjetovana i kulturološkim zahtjevima koji se pred nju stavljaju. Sebstvo prošlih stoljeća bilo je statično jer su takve bile i društvene strukture koje su se vrlo sporo mijenjale.
U prošlosti, funkcioniranje je bilo usmjerenije na lokalnu zajednicu nego na globalnu. Naši roditelji u svojoj dnevnoj sobi nisu imali vijesti iz cijelog svijeta dostupne jednim klikom svake minute. Nisu provodili dane u okolišu koje je funkcionirao po principima digitalnih medija, gdje vijest koju primimo jedan dan može biti već potpuno zastarjela u roku od par dana.
Vrijednosti tadašnjeg vremena nisu određivali trendovi na Instagramu i TikToku i brzina kojom se mijenjaju.
COVID-19 pandemija, rat u Ukrajini….Današnja se situacija – kojoj smo i mi izloženi svakodnevno – u globaliziranom svijetu može promijeniti u par dana na načine koje itekako mogu utjecaji na naše psihološko stanje.
Stoga je nepobitno da takva vrsta funkcioniranja proizvodi – ali i zahtijeva drukčiju vrstu osjećaja našeg ja. Osjećaj koji je prilagodljiviji svakodnevnim promjenama. Od nas se zahtijeva sve više da naše “ja” bude jako adaptabilno, da se može gotovo svakodnevno prilagoditi brzim promjenama u globaliziranom i tehnološki umreženom svijetu.
Ovo je fenomen koji se primjećuje od šezdesetih godina prošlog stoljeća, no rekla bih da se on ubrzao u posljednja dva desetljeća, potaknut tehnološkom revolucijom, ali i globalizacijom te njihovim međudjelovanjem.
Od nas se traži da svakodnevno budemo spremni rekonfigurirati osjećaj vlastitog ja – kako to već prilike – tržišne, političke, globalne -zahtjevaju.
Radikalni smo oblik toga doživjeli sa situacijom koja se dogodila s COVID-19 pandemijom. U samo par mjeseci bili smo prisiljeni radikalno promijeniti većinu svojih navika.
Kako se nositi s takvim svijetom brzih promjena?
Dobro je u stvarima pronaći puteve iz kojih rastemo, čak i kad su stvari grozomorne – poput COVID-19 pandemije ili ratova. To nam može pomoći da stvorimo osjećaj otpornosti i da proširi naš dijapazon fleksibilnosti.
Također je bitno brinuti se za sebe u vrijeme takvih promjena. Dati si okrijepu i prostore u kojima možemo odahnuti, bar privremeno, kako bismo povratili osjećaj sigurnosti u svijetu koji se ubrzano mijenja.
To mogu biti neki dnevni rituali koje ćete uvesti, kojima ćete se svakodnevno vraćati, poput yoge, hodanja, trčanja, slušanja glazbe koja vas opušta, kuhanja, čitanja…odaberite već prema svojim afinitetima. Ove su stvari važne kako bi se stvorila psihološka otpornost za nošenje s pojačanim stresorima koji se javljaju u ovakvim društveno-povijesnim periodima.
Meditacije i vizualizacije također mogu pomoći. Meditacija nas može okrijepiti i vratiti u prostor u kojem možemo predahnuti.
Također je bitno održati povezanost. Povezanost s drugim ljudima ključna je za naše mentalno zdravlje, a pogotovo u vrijeme naglih društvenih promjena. Dijelite što vas opterećuje s ljudima do kojih vam je stalo. Kad podijelimo vlastite osjećaje i brige, to pomaže da se osjetimo povezano i olakšamo si eventualnu emotivnu preopterećenost.
Bitno je i zadržati perspektivu otvorenom, ili naći puteve koji će ju zadržati otvorenom. Promjena prilika može biti put u nove orijentacije. Dobro je meditirati nad time.
Svaka je kriza ujedno prilika za rast, pa tako i ona društvena. Bitno je da ne smetnemo s uma ovu činjenicu, kako individualno, tako i kolektivno.
