{"id":425,"date":"2015-03-04T15:20:41","date_gmt":"2015-03-04T15:20:41","guid":{"rendered":"http:\/\/existentia.com.hr\/?p=425"},"modified":"2017-03-29T23:06:00","modified_gmt":"2017-03-29T23:06:00","slug":"kako-biti-sretan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/","title":{"rendered":"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e"},"content":{"rendered":"
\"Izvor:<\/a>
Izvor: salon.com<\/figcaption><\/figure>\n

“Upravo potraga za sre\u0107om ono je \u0161to prije\u010di put do nje.” A kako onda do nje? I trebamo li je uop\u0107e tra\u017eiti?<\/p>\n

<\/p>\n

U rujnu 1942., Viktor Frankl, istaknuti \u017eidovski psihijatar i neurolog iz Be\u010da, uhi\u0107en je i prevezen u nacisti\u010dki koncentracijski logor sa svojom \u017eenom i roditeljima. Tri godine kasnije, kada je njegov logor oslobo\u0111en, ve\u0107ina njegove obitelji, uklju\u010duju\u0107i njegovu trudnu \u017eenu poginula je — ali on, zatvorenik broj 119104, bio je \u017eiv. U svojoj knjizi iz 1946., koja je postala besteseler, “\u010covjekovo traganje za smislom”<\/em>, koju je napisao u devet dana, o svojim iskustvima u logoru, Frankl je zaklju\u010dio da se razlika izme\u0111u onih koji su pre\u017eivjeli i onih koji nisu mogla svesti na jednu stvar: smisao, uvid do kojeg je on sam do\u0161ao rano u \u017eivotu. Dok je bio srednjo\u0161kolski u\u010denik, jedan od njegovih u\u010ditelja izjavio je: “\u017divot nije ni\u0161ta vi\u0161e do procesa izgaranja, proces oksidacije”. Frankl je sko\u010dio iz svoje stolice i prosvjedovao: “Ako je to tako, tada \u0161to je smisao \u017eivota?”<\/p>\n

Kao \u0161to je vidio u logorima, oni koji su prona\u0161li smisao \u010dak i u najgorim okolnostima bili su mnogo otporniji na patnju od onih koji nisu. “\u010covjeku se mo\u017ee oduzeti sve osim jedne stvari<\/strong>“, napisao je Frankl u \u010covjekovoj potrazi za smislom<\/em>, “posljednja od ljudskih sloboda — da izabere svoj stav u bilo kojem setu okolnosti, da izabere svoj put”.<\/strong><\/p>\n

Frankl je radio kao terapeut u logorima, i u svojoj knjizi daje primjer dviju suicidalnih zatvorenika koje je tamo susreo. Poput mnogih drugih u kampu, ta dva mu\u0161karca bili su u stanju bezna\u0111a i smatrali su da ne postoji vi\u0161e ni\u0161ta \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati od \u017eivota, ni\u0161ta za \u0161to bi vrijedilo \u017eivjeti. “U oba slu\u010daja”<\/em><\/strong>, pi\u0161e Frankl, “trebalo im je omogu\u0107iti da shvate da \u017eivot i dalje o\u010dekuje ne\u0161to od njih; u budu\u0107nosti se ne\u0161to od njih o\u010dekuje.<\/strong><\/em>” Za jednog od njih, to je bilo njegovo dijete, koje je u tom trenutku \u017eivjelo u stranoj zemlji. Za drugog, znanstvenika, to je bila serija knjiga koje je trebao zavr\u0161iti.<\/p>\n

Frankl pi\u0161e:<\/p>\n

Jedinstvenost i osebujnost koja odlikuje svakog pojedinca i daje smisao njegovoj egzistenciji povezana je s kreativnim poslom i s ljudskom ljubavlju. Kada se shvati nemogu\u0107nost zamjene jedne osobe, to omogu\u0107uje odgovornost \u010dovjeka prma njegovoj vlastitoj egzistenciji. \u010covjek koji postane svjestan odgovornosti koju ima prema drugom ljudskom bi\u0107u koje emotivno \u010deka na njega, prema nezavr\u0161enom dijelu, nikad ne\u0107e mo\u0107i odbaciti svoj \u017eivot. Onaj tko zna odgovor na pitanje “za\u0161to” vlastite egzistencije, mo\u0107i \u0107e podnijeti bilo koji “kako”.<\/p><\/blockquote>\n

1991., \u010covjekova potraga za smislom<\/em> prodala se u milijunskim brojkama diljem svijeta. Danas, preko dvadeset godina kasnije, etos knjige — njezin naglasak na smislu, vrijednosti patnje, odgovornosti prema ne\u010demu ve\u0107em od sebe — \u010dini se neprikladnim na\u0161oj kulturi, koja je vi\u0161e zainteresirana za potragu za individualnom sre\u0107om nego za potragu za smislom. “Evropljaninu”, napisao je Frankl, “\u010dini se tipi\u010dnim za ameri\u010dku kulturu da se iznova i iznova nare\u0111uje \u010dovjeku da ‘bude sretan'” Ali sre\u0107a se ne mo\u017ee ganjati; ona mora nastati. \u010covjek mora imati razlog da ‘bude sretan’.<\/strong><\/p>\n

Sre\u0107a i svrha – koja je razlika?<\/strong><\/p>\n

Gallupova ista\u017eivanja<\/a> pokazuju da se skoro 60% Amerikanaca danas osje\u0107a sretnima, bez previ\u0161e stresa ili brige. S druge strane, prema Center for disease control<\/a>, 4 od 10 Amerikanaca nije otkrilo zadovoljavaju\u0107u svrhu \u017eivota. \u010cetrdeset posto ili ne misli da njihov \u017eivot ima jasnu svrhu ili su neutralni prema tome ima li njihov \u017eivot svrhu. Skoro \u010detvrtina Amerikanaca osje\u0107a se neodlu\u010dno ili nisu u stanju jasno odrediti \u0161to njihovom \u017eivotu daje zna\u010denje.<\/p>\n

Istra\u017eivanja su pokazala da posjedovanje svrhe u \u017eivotu i smislen \u017eivot pove\u0107ava osje\u0107aj op\u0107eg blagostanja i zadovoljstva \u017eivotom, pobolj\u0161ava mentalno i fizi\u010dko zdravlje, ja\u010da otpornost, ja\u010da samopouzdanje i smanjuje mogu\u0107nost depresije.<\/strong> Povrh toga, prema nedavnom istra\u017eivanju <\/a>usmjerenost na traganje za sre\u0107om, ironi\u010dno, \u010dini ljude manje sretnima. “Upravo je potraga za sre\u0107om ono \u0161to nam prije\u010di put do nje”<\/em>, znao je Frankl.<\/p>\n

\n

Upravo radi toga neki istra\u017eiva\u010di smatraju da nije pametno tragati za samom sre\u0107om. U novom istra\u017eivanju<\/a>, koje \u0107e biti objavljeno ove godine u sljede\u0107em izdanju Journal of Positive Psychology<\/em>, psiholozi su pitali skoro 400 Amerikanaca, od 18 do 78 godina misle li oni da su njihovi \u017eivoti smisleni i\/ili sretni. Prou\u010davaju\u0107i njihove samoprocijenjene stavove prema smislu, sre\u0107i i mnogim drugim varijablama — poput razine stresa, uzorka tro\u0161enja i stavova prema imanju djece — u periodu od mjesec dana, istra\u017eiva\u010di su spoznali da se smisleni i sretni \u017eivot poklapaju u nekim stvarima, ali su op\u0107enito jako razli\u010diti. Voditi sretan \u017eivot, doznali su psiholozi, povezano je s tim da ste “onaj koji uzima”, dok vo\u0111enje ispunjenog \u017eivota odgovara s tim da ste “onaj koji daje”.<\/p>\n

“Sre\u0107a bez smisla tipi\u010dna je za relativno plitki, \u017eivot-usmjeren na sebe ili \u010dak sebi\u010dan \u017eivot, u kojem stvari dobro teku, potrebe i \u017eelje su lako zadovoljive, a te\u0161ke stvari se izbjegavaju<\/em>“, pi\u0161u autori.<\/p>\n

Razlika izme\u0111u sretnog i smislenog \u017eivota<\/strong><\/p>\n

Koja je razlika izme\u0111u sretnog i smislenog \u017eivota? Sre\u0107a, ustanovili su, zna\u010di osje\u0107ati se dobro. Konkretnije, ustanovili su da ljudi koji su sretni imaju tendenciju misliti da je \u017eivot lagan, da su dobrog psihi\u010dkog zdravlja, i da mogu kupiti stvari koje trebaju i \u017eele. Dok nedostatak novca smanjuje osje\u0107aj sre\u0107e i smislenosti va\u0161eg \u017eivota, ono ima ve\u0107i utjecaj na sre\u0107u. Sretan \u017eivot tako\u0111er se definira kroz nedostatak stresa ili brige.<\/p>\n

Ono najva\u017enije iz dru\u0161tvene perspektive, potraga za sre\u0107om povezana je sa sebi\u010dnim pona\u0161anjem — s time da ste, kao \u0161to je prije spomenuto, “onaj koji uzima” umjesto “onaj koji daje”. Psiholozi za ovo imaju evolucionisti\u010dko obja\u0161njenje: kod sre\u0107e se radi o smanjenju nagona. Ako imate potrebu ili \u017eelju — poput gladi — zadovoljite je i to vas \u010dini sretnima. Ljudi postaju sretni, drugim rije\u010dima, kada dobiju \u0161to \u017eele. Tada, ljudi nisu jedini koji se mogu osje\u0107ati sretnima. \u017divotinje tako\u0111er imaju potrebe i nagone, i kada se ti nagoni zadovolje i \u017eivotinje se mogu osje\u0107ati sretnima, nagla\u0161avaju istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n

“Sretni ljudi pronalaze sre\u0107u u primanju od drugih dok ljudi koji vode smislene \u017eivote pronalaze zadovoljstvo u davanju drugima”,<\/em> obja\u0161njava Kathleen Vochs, jedna od autora istra\u017eivanja, u nedavnoj prezentaciji na Sveu\u010dili\u0161tu Pennsylvania. Drugim rije\u010dima, smisao transcendira sebstvo dok se sre\u0107a sastoji u tome da sebstvu damo ono \u0161to \u017eeli.\u00a0 Ljudi koji osje\u0107aju visoku razinu smisla u svom \u017eivotu vjerojatnije \u0107e pomo\u0107i drugim potrebitima. “Ako ni\u0161ta drugo, \u010dista sre\u0107a nije povezana s pomaganjem drugima”<\/em>, pi\u0161u istra\u017eiva\u010di koji uklju\u010duju Jennifer Aaker i Emily Garbinsky sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford.<\/p>\n<\/div>\n

Ono \u0161to razlikuje ljudska bi\u0107a od \u017eivotinja nije potraga za sre\u0107om, koja se doga\u0111a i u prirodnom svijetu, nego potraga za smislom, koja je jedinstveno ljudska, prema Royu Baumeisteru, glavnom istra\u017eiva\u010du studije i ko-autoru, sa Johnom Tiernieyem, nedavne knjige: “Volja: ponovno otkrivanje najve\u0107e ljudske snage.”<\/em> Baumeister, socijalni psiholog na Florida State Sveu\u010dili\u0161tu, 2003. je godine imenovan za visoko citiranog znanstvenog istra\u017eiva\u010da prema ISI-ju.<\/p>\n

Sudionici istra\u017eivanja naveli su kako vuku smisao iz davanja dijela sebe drugima i \u017ertvovanja sebe radi grupe. Rije\u010dima Martina E.P.Seligmana, jednog od vode\u0107ih \u017eivu\u0107ih psiholo\u0161kih znanstvenika, u smislenom \u017eivotu “koristite svoje snage i talente kako biste pripadali i slu\u017eili ne\u010demu za \u0161to vjerujete da je ve\u0107e od sebstva.”<\/em> Primjerice, smisleniji \u017eivot je bio povezan s aktivnostima poput kupovanja poklona drugima, brige o djeci i raspravljanja. Ljudi \u010diji \u017eivoti imaju vi\u0161u razinu smisla \u010desto aktivno tra\u017ee smisao \u010dak i kada znaju da \u0107e on biti nau\u0161trb sre\u0107e. No upravo zato jer su se dali u ne\u0161to ve\u0107e od njih samih, oni se tako\u0111er vi\u0161e brinu i imaju ve\u0107u razinu stresa i anksioznosti u svojim \u017eivotima nego sretni ljudi. Imati djecu, primjerice, povezano je sa smislenim \u017eivotom i zahtijeva \u017ertvovanje sebe, ali poznato je da je povezano sa niskim razinama sre\u0107e me\u0111u roditeljima. Zapravo, prema harvardskom psihologu Danielu Gilbertu, istra\u017eivanja pokazuju da su roditelji manje sretni prilikom interakcije s vlastitom djecom<\/a>, nego kad vje\u017ebaju, jedu i gledaju televiziju.<\/p>\n

“Dio onoga \u0161to \u010dinimo kao ljudska bi\u0107a jest briga o drugima i doprinos drugima. To \u010dini \u017eivot smislenim ali ne \u010dini nas nu\u017eno sretnijima”,<\/em> rekao mi je Baumeister u jednom intervjuu.<\/p>\n

Kod smisla se ne radi samo o transcendiranju sebstva, nego i transcendenciji sada\u0161njeg trenutka — \u0161to je mo\u017eda najva\u017eniji rezultat tog istra\u017eivanja, prema njegovim autorima. Dok je sre\u0107a emocija koju osje\u0107amo sada i ovdje, ona na kraju blijedi, ba\u0161 kao i sve emocije; pozitivni afekti i osje\u0107aji u\u017eitka su prolazni. Koli\u010dina vremena u kojoj su se ljudi osje\u0107ali dobro ili lo\u0161e povezana je sa sre\u0107om, ali uop\u0107e nije povezana sa smislom.<\/p>\n

Smisao je, s druge strane, trajan. On povezuje pro\u0161lost sa sada\u0161njo\u0161\u0107u i budu\u0107no\u0161\u0107u. “Razmi\u0161ljati onkraj sada\u0161njeg trenutka, u pro\u0161lost ili budu\u0107nost, bilo je znak relativno smislenog, ali nesretnog \u017eivota.”, pi\u0161u istra\u017eiva\u010di. “Sre\u0107a se op\u0107enito ne prolazi u razmi\u0161ljanju o pro\u0161losti ili budu\u0107nosti.” Drugim rije\u010dima, ljudi koji su vi\u0161e razmi\u0161ljali o sada\u0161njosti su ispadali sretnijima, ali ljudi koji su provodili vi\u0161e vremena razmi\u0161ljaju\u0107i o budu\u0107nosti ili pro\u0161lim mukama i patnjama osje\u0107ali su vi\u0161e smisla u svojim \u017eivotima, iako su bili manje sretni.<\/p>\n

Jedan je od zaklju\u010daka istra\u017eivanja da negativni doga\u0111aji koji vam se dogode u \u017eivotu smanjuju razinu va\u0161e sre\u0107u ali pove\u0107avaju koli\u010dinu smisla koju osje\u0107ate u \u017eivotu. Drugo istra\u017eivanje iz 2011. godine potvr\u0111uje ove rezultate, nalaze\u0107i da ljudi koji vode smislene \u017eivote, u smislu jasno definirane svrhe, ocijenjuju svoje zadovoljstvo \u017eivotom vi\u0161e, \u010dak i kad se osje\u0107aju lo\u0161e, od onih koji nemaju jasno definiranu svrhu. “Ako postoji ikakav smisao \u017eivota”<\/em>, pisao je Frankl, “onda mora biti smisla u patnji.”<\/em><\/p>\n

\u0160to nas dovodi natrag do Franklovog \u017eivota i, konkretno, odlu\u010duju\u0107ih iskustava koje je imao prije nego \u0161to je poslan u koncentracijski logor. Jedan je doga\u0111aj posebno naglasio va\u017enost izme\u0111u potrage za smislom i potrage za sre\u0107om u \u017eivotu.<\/p>\n

Franklov pronalazak smisla<\/strong><\/p>\n

U svojoj mla\u0111oj odrasloj dobi, prije nego \u0161to su on i njegova obitelj zarobljeni i poslani u logore, Frankl se etablirao kao jedan od vode\u0107ih psihijatara u Be\u010du i svijtu. Kao 16-godi\u0161nji dje\u010dak, primjerice, dopisivao se sa Sigmundom Freudom i jednog dana poslao Freudu rad od dvije stranice koji je napisao. Freud, impresioniran Franklovim talentom, poslao je rad u \u010dasopis International Journal of Psychoanalysis, za objavu. “Nadam se da Vam ne smeta”<\/em>, napisao je Freud tinejd\u017eeru.<\/p>\n

Dok je bio na medicinskom fakulttu, Frankl se jo\u0161 vi\u0161e istaknuo. Ne samo da je ustanovio centre za prevenciju samoubojstva za tinejd\u017eere — prethodnicu svom radu u logoru — nego je tako\u0111er po\u010deo razvijati svoj originalni doprinos polju klini\u010dke psihologije i psihijatrije; logoterapiju, \u010dija je namjera pomo\u0107i ljudima da prebrode depresiju i steknu blagostanje time \u0161to \u0107e na\u0107i smisao jedinstven njihovom \u017eivotu. Do 1941. godine, njegove su teorije stekle me\u0111unarodnu pozornost i radio je kao predstojnik neurologije u bolnici Rotschild u Be\u010du, gdje je riskirao svoj \u017eivot i karijeru izmi\u0161ljaju\u0107i la\u017ene dijagnoze mentalno oboljenim pacijentima tako da ovi ne bi, prema nacisti\u010dkim naredbama, bili eutanizirani.<\/p>\n

To je bila ista godina koje je morao donijeti jednu odluku, odluku koja \u0107e promijeniti njegov \u017eivot. S karijerom u usponu i prijetnjom nacizma koja se nadvila nad njim, Frankl se prijavio za vizu za SAD, koja mu je odobrena 1941. godine. Dotad, nacisti su ve\u0107 po\u010deli postrojavati \u017didove i odvoditi ih u koncentracijske logore, prvo se fokusiraju\u0107i na one starije. Frankl je znao da je samo pitanje vremena prije no \u0161to nacisti odvedu njegove roditelje. Tako\u0111er je znao da kada se to dogodi, on ima odgovornost da bude tamo sa svojim roditeljima i da im pomogne u traumi prilagodbe na \u017eivot u logoru. S druge strane, kao svje\u017ee o\u017eenjen \u010dovjek s vizom u rukama, bio je u napasti da ode u SAD i pobjegne u sigurnost, gdje bi se u svom polju rada jo\u0161 vi\u0161e mogao istaknuti.<\/p>\n

Kao \u0161to pripovijeda Anna S. Redsand u svojoj biografiji Frankla,\u00a0 ne znaju\u0107i \u0161to u\u010diniti, uputio se prema katedrali Sv. Stjepana u Be\u010du, kako bi razbistrio glavu. Slu\u0161aju\u0107i glazbu orgulja, stalno se iznova pitao: “Trebam li ostaviti svoje roditelje?…Trebam li se pozdraviti s njima i prepustiti ih njihovoj sudbini?”<\/em> Gdje je le\u017eala njegova odgovornost? \u010cekao je “znak s neba”.<\/p>\n

Kad se vratio ku\u0107i, prona\u0161ao je znak. Komad mramora le\u017eao je na njegovom stolu. Njegov otac objasnio je da je to dio mramora jedne od najbli\u017eih sinagoga koju su nacisti uni\u0161itili. Mramor je sadr\u017eavao fragment jedne od Deset Zapovijedi — one o po\u0161tivanju svojih roditelja. Radi toga, Frankl je odlu\u010dio ostati u Be\u010du i odre\u0107i se bilo kakvih mogu\u0107nosti za sigurnost i napredak u karijeri koje su ga \u010dekale u SAD-u. Odlu\u010dio je staviti na stranu svoja individualna stremljenja kako bi slu\u017eio svojoj obitelji i, kasnije, drugim zatvorenicima u logorima.<\/p>\n

Mudrost koju je Frankl izvukao iz svojih iskustava tamo, usred nezamislive ljudske patnje, jednako je va\u017ena danas kao \u0161to je bila i tada: “Biti \u010dovjekom uvijek ukazuje i usmjereno je na ne\u0161to ili nekoga, drugog no samog sebe — bez obzira na to je li to smisao koji trebamo ispuniti ili drugo ljudsko bi\u0107e koje trebamo susresti. \u0160to se vi\u0161e \u010dovjek zaboravlja — daju\u0107i se slu\u017eenju nekoj stvari ili voljenju neke osobe — to je vi\u0161e \u010dovjek.<\/em><\/strong>“<\/p>\n

Baumeister i njegovi kolege slo\u017eili bi se da je potraga za smislom ono jedinstveno \u0161to nas \u010dini \u010dovjekom. Stavljanjem na stranu svojih sebi\u010dnih interesa kako bismo slu\u017eili nekome ili ne\u010demu ve\u0107emu od nas samih — predajom na\u0161ih \u017eivota “davanju” umjesto “uzimanju” — ne samo da izra\u017eavamo vlastitu osnovnu ljudskost, nego i priznajemo da je dobar \u017eivot vi\u0161e od potrage za jednostavnom sre\u0107om.<\/p>\n

 <\/p>\n

Emily Esfahani Smith<\/strong><\/p>\n

Izvor<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Moglo bi Vas jo\u0161 zanimati:<\/p>\n

Potraga za smislom Viktora Frankla<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Upravo potraga za sre\u0107om ono je \u0161to prije\u010di put do nje.” A kako onda do nje? I trebamo li je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[124,129,96,54,49,3],"class_list":["post-425","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-egzistencijalizam","tag-egzistencijalna-kriza","tag-kako-pronaci-sebe","tag-roy-baumeister","tag-sloboda","tag-sreca","tag-viktor-frankl"],"yoast_head":"\n\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e - Existentia<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Viktor Frankl u koncentracijskom logoru neo\u010dekivano je otkrio \u0161to je to \u0161to nam u \u017eivotu donosi smisao i sre\u0107u, Pro\u010ditajte.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e - Existentia\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Viktor Frankl u koncentracijskom logoru neo\u010dekivano je otkrio \u0161to je to \u0161to nam u \u017eivotu donosi smisao i sre\u0107u, Pro\u010ditajte.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Existentia\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/existentia.com.hr\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-03-04T15:20:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-03-29T23:06:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/existentia.com.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Happy-Kids.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/\",\"url\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/\",\"name\":\"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e - Existentia\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2015-03-04T15:20:41+00:00\",\"dateModified\":\"2017-03-29T23:06:00+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#\/schema\/person\/7c7a560ce6c84f00035829b53174f27c\"},\"description\":\"Viktor Frankl u koncentracijskom logoru neo\u010dekivano je otkrio \u0161to je to \u0161to nam u \u017eivotu donosi smisao i sre\u0107u, Pro\u010ditajte.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/\",\"name\":\"Existentia\",\"description\":\"Unutarnjim signalima do puno\u0107e \u017eivota\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#\/schema\/person\/7c7a560ce6c84f00035829b53174f27c\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/81a4eeca1e411d93fb360ffa0ab7d0d2fc9fd450cf0d4f68aaede2768ed337eb?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/81a4eeca1e411d93fb360ffa0ab7d0d2fc9fd450cf0d4f68aaede2768ed337eb?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"url\":\"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e - Existentia","description":"Viktor Frankl u koncentracijskom logoru neo\u010dekivano je otkrio \u0161to je to \u0161to nam u \u017eivotu donosi smisao i sre\u0107u, Pro\u010ditajte.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e - Existentia","og_description":"Viktor Frankl u koncentracijskom logoru neo\u010dekivano je otkrio \u0161to je to \u0161to nam u \u017eivotu donosi smisao i sre\u0107u, Pro\u010ditajte.","og_url":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/","og_site_name":"Existentia","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/existentia.com.hr\/","article_published_time":"2015-03-04T15:20:41+00:00","article_modified_time":"2017-03-29T23:06:00+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/existentia.com.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/Happy-Kids.jpg"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/","url":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/","name":"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e - Existentia","isPartOf":{"@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#website"},"datePublished":"2015-03-04T15:20:41+00:00","dateModified":"2017-03-29T23:06:00+00:00","author":{"@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#\/schema\/person\/7c7a560ce6c84f00035829b53174f27c"},"description":"Viktor Frankl u koncentracijskom logoru neo\u010dekivano je otkrio \u0161to je to \u0161to nam u \u017eivotu donosi smisao i sre\u0107u, Pro\u010ditajte.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/kako-biti-sretan\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u017divot je vi\u0161e od sre\u0107e"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#website","url":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/","name":"Existentia","description":"Unutarnjim signalima do puno\u0107e \u017eivota","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#\/schema\/person\/7c7a560ce6c84f00035829b53174f27c","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/81a4eeca1e411d93fb360ffa0ab7d0d2fc9fd450cf0d4f68aaede2768ed337eb?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/81a4eeca1e411d93fb360ffa0ab7d0d2fc9fd450cf0d4f68aaede2768ed337eb?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"url":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/author\/admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=425"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1430,"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425\/revisions\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}