![\"slobodna](\"http:\/\/existentia.com.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/wake-up-world.jpg\")
<\/a>M:<\/strong> Misli li Zapad da je rije\u0161io pitanje “tijela i duha”?<\/p>\n J.F.<\/strong> – Razvoj doga\u0111aja u suvremenoj znanosti umnogome je potvrdio protuspiritualisti\u010dku postavku i opovrgnuo predod\u017ebu da su se u \u010dovjeku zdru\u017eila dva na\u010dela, duhovno i materijalno – i da je to tako u cijeloj prirodi svojstveno samo ljudskoj vrsti. Prema spiritualisti\u010dkoj ili dualisti\u010dkoj postavci, duhovna i materijalna supstancija tvore i sam univerzum, \u0161to je pak metafizi\u010dko polazi\u0161te. Tom su se idejom od davnih dana bavili Platon, Plotin, kr\u0161\u0107anstvo i mnogi drugi. Taj \u010dudesni susret, sjedinjenje duhovnog i materijalnog na\u010dela, doga\u0111a se samo u \u010dovjeku, tvrde oni.<\/p>\n …Kako budizam odgovara neurofiziolozima koji smatraju da je obja\u0161njenje mogu\u0107e i bez predod\u017ebe o duhu koji se lu\u010di od tijela?<\/p>\n M<\/strong>. – Mislim da su razli\u010dita gledi\u0161ta prije stvar metafizi\u010dkog izbora nego znanstvenog dokaza. Znanost odbacuje predod\u017ebu o nematerijalnoj svijesti koja je po definiciji fizi\u010dki nepojmljiva. \u010cinjenica da nam samokontrola mo\u017ee opasti zbog uro\u0111enih odstupanja u mozgu ne opovrgava postojanje nematerijalne svijesti, ali je ni ne dokazuje…<\/p>\n J.F.<\/strong> – \u010cini mi se da ovim argumentima jo\u0161 nisi uspio odgovoriti neurofiziolozima.<\/p>\n M:<\/strong> Jo\u0161 jedna stvar: model neuronskog \u010dovjeka kao da svijesti oduzima svaku mo\u0107 odluke. Prihvatimo li taj model, svim vidovima odlu\u010divanja upravlja slo\u017een sklop neuronskog me\u0111udjelovanja i u toj shemi nema mjesta za slobodnu volju.<\/strong><\/p>\n J.F.<\/strong> – Dva pitanja ne smijemo brkati. Prvo, postoji li kod \u010dovjeka duhovno na\u010delo koje bi se razlikovalo od materijalnog na\u010dela – tojest, je li \u010dovjek sprega raznorodne supstancije? Drugo je pitanje ljudskog djelovanja i slobode. Osobno smatram da \u010dovjek ima odre\u0111enu slobodu. No ne vjerujem u postojanje du\u0161e i njezinu besmrtnost. To su dva odvojena problema.<\/p>\n M:<\/strong> Odakle nam onda ta sloboda?<\/p>\n J.F.<\/strong> – Mislim da postoji takozvani psihi\u010dki sklop, rezultat sprege neurofiziolo\u0161kog razvoja mozga i pojave jezika: svatko od nas svakodnevno svjesno provodi izbor na temelju ve\u010deg broja mogu\u0107nosti i ne \u017eivi isklju\u010divo po diktatu okolnosti, gladi, \u017eelja i odbojnosti kao primjerice \u017eivotinje. Rije\u010d je o egzistencijalnoj \u010dinjenici, ovaj pridjev rabim namjerno, u \u010dast filozofu s kojim se op\u0107enito ne sla\u017eem: Jean-Paulu Sartreu.<\/p>\n No spomenuti izbor izme\u0111u vi\u0161e mogu\u0107nosti ne smijemo shva\u0107ati apstraktno. Promjenjiv je. Prema Sartreovim rije\u010dima, upisuje se u “situaciju” koju sam ne stvara\u0161. Lepeza mogu\u0107nosti izbora skuplja se i \u0161iri. U nekim ti okolnostima okolina i kontekst nude veoma oskudne mogu\u0107nosti. Kad se na\u0111e\u0161 u ratu, kad neprijateljska vojska navali na zemlju, a ti ostane\u0161 bez igdje i\u010dega, lepeza je veoma ograni\u010dena, zar ne? …Preostaje ti samo bijeg ili pogibija, a katkad ne mo\u017ee\u0161 ni bje\u017eati. U drugim okolnostima-\u00a0 i zato konkretno zagovaram mir i demokraciju – ima\u0161 \u0161iri kontekst, \u017eivi\u0161 u dru\u0161tvu koje priznaje razli\u010dite tipove dru\u0161tva i morala, a dr\u017eava ti na\u010delno jam\u010di sigurnost. U tom ti se trenutku \u0161ire mogu\u0107nosti izbora. ..<\/strong><\/p>\n Tako mo\u017eemo mirne du\u0161e tvrditi da unutar odre\u0111enih granica postoji neka ljudska sloboda kojom se priklanjamo odre\u0111enim vrijednostima, dok pak druge vrijednosti odbijamo i zaziremo od postupaka koje poti\u010du. Nemamo neograni\u010denu mogu\u0107nost djelovanja na kontekst, no ipak mo\u017eemo birati pojedina prakti\u010dna rje\u0161enja i djelatnosti, dok druge izbjegavamo<\/strong>. No to samo po sebi ne zna\u010di da u sebi nosimo neko besmrtno i duhovno po\u010delo.<\/p>\n M:<\/strong> Budizam ne pretpostavlja neki besmrtni entitet, nego kontinuitet koji se neprestano mijenja. Me\u0111uovisnost. S druge pak strane nisam govorio o slobodnoj volji u tvom smislu – to jest o biranju \u017eivotnog usmjerenja – nego samo o mo\u0107i odlu\u010divanja u sada\u0161njem trenutku.<\/p>\n J.F.<\/strong> – Ne volim izraz “slobodna volja” jer je prastar i pretpostavlja du\u0161u koja u\u017eiva beskrajnu sposobnost odlu\u010divanja…Izraz “slobodna volja” podrazumijeva predod\u017ebu o potpunoj slobodi ljudskog bi\u0107a, kao da je ljudsko bi\u0107e vrhovni bog koji svojom voljom mo\u017ee pod\u010diniti stvarnost.<\/strong> No uop\u0107e nije tako.<\/p>\n M:<\/strong> Nije,to vrijedi i u budizmu: on smatra da postoji me\u0111udjelovanje izme\u0111u nematerijalne svijesti i tijela s kojim je trenutno u sprezi….Mo\u0107 odlu\u010divanja proizlazi iz sposobnosti istan\u010dane svijesti za uzajamno djelovanje s grubim tijelom. Budizam to me\u0111udjelovanje opisuje svojim rje\u010dnikom: kroz tijelo prolaze istan\u010dani kanali kojima kolaju energije. Opa\u017eaji i izvanjski uvjeti poti\u010du te energije na pretvorbu i gibanje, a one pak aktiviraju misli. Tako tijelo djeluje na nematerijalnu svijest. Nematerijalna svijest zauzvrat mo\u017ee utjecati na energije koje kolaju tijelom, \u0161to se prije svega o\u010dituje u mo\u0107i odlu\u010divanja.<\/p>\n J.F.<\/strong> – To je metafora duha u stroju, “ghost in the machine”. Postavka je i bergsonovska: svijest prema\u0161uje granice mozga.<\/p>\n M:<\/strong> U stroju doista \u017eivi duh: na\u0161a struja svijesti…<\/p>\n J.F.<\/strong>– Kako se svijest i mozak povezuju?<\/p>\n M<\/strong>. – Ne pori\u010demo da se misao, iako nematerijalna, u mozgu ostvaruje kemijskim reakcijama, da se o\u010dituje u fiziolo\u0161kim procesima koji djeluju na tijelo i da ti procesi zauzvrat djeluju na svijest. Spomenuto me\u0111udjelovanje traje dokle god je svijest u sprezi s tijelom. No dodajemo da funkcioniranje mozga i njegove odluke vodi nematerijalna svijest. Znanstvenici tu tvrdnju pori\u010du i to je stvar njihovog osobnog metafizi\u010dkog izora – kao \u0161to je stvar metafizi\u010dkog izbora kad je budizam zagovara.<\/strong><\/p>\n J.F.<\/strong> (…) Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, pretpostavka da se za mozak hvata neko duhovno na\u010delo koje ga pritom nadma\u0161uje navlas odgovara Bergsonovu polazi\u0161tu u Materiji i pam\u0107enju<\/em>. To je djelo nastalo pri kraju razdoblja u kojem se neurofiziologija osobito bavila prou\u010davanjem afazije. Afaziju, to jest potpuni ili djelomi\u010dni gubitak jezi\u010dne sposobnosti, neurofiziologija je povezala s veoma lokaliziranim o\u0161te\u0107enjima mo\u017edanog tkiva i smatrala da je dokazala kako razaranje takvih dijelova mozga uni\u0161tava i svijest. U nastojanju da opovrgne taj zaklju\u010dak, Bergson je \u0161est godina prou\u010davao literaturu o afaziji. U svojoj knjizi poku\u0161ava pokazati da sje\u0107anje, odnosno svijest, “prema\u0161uje” mozak. Visi na njemu “kao kaput na vje\u0161alici”, ka\u017ee, no ne svodi se na nj kao \u0161to se kaput ne svodi na vje\u0161aliciu i kao \u0161to se natprirodno ne svodi na prirodno.<\/strong><\/p>\n Izvor:<\/strong> Jean-Francois Revel i Matthieu Ricard; Redovnik i filozof: budizam danas. Naklada Pelago. 2010.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jeste li se ikad zapitali \u0161to je to slobodna volja i koliko je \u010dovjek zapravo ima, da odgovori na uvjete […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[61,13,66,157,58,63,195],"class_list":["post-210","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-sira-promisljanja","tag-budizam","tag-egzistencija","tag-metafizika","tag-slobodna-volja","tag-svijest","tag-tijelo","tag-zen-budizam"],"yoast_head":"\n