{"id":1920,"date":"2017-09-05T06:49:25","date_gmt":"2017-09-05T06:49:25","guid":{"rendered":"http:\/\/existentia.com.hr\/?p=1920"},"modified":"2018-03-02T13:07:06","modified_gmt":"2018-03-02T13:07:06","slug":"smisao-zivota-umjesto-srece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/existentia.com.hr\/hr\/smisao-zivota-umjesto-srece\/","title":{"rendered":"Tra\u017eiti smisao \u017eivota umjesto sre\u0107e"},"content":{"rendered":"

Biste li radije \u017eivjeli sretnim ili ispunjenim \u017eivotom? Te\u0161ko pitanje, zar ne? Saznajte \u0161to \u017eivot sretnim, a \u0161to ispunjenim te koja je od te dvije varijante dugoro\u010dno bolja.<\/p>\n

\"smisao<\/a>
success.com<\/figcaption><\/figure>\n

____________________
\nMo\u017eete \u017eivjeti i sretnim i ispunjenim \u017eivotom, naravno. No ve\u0107ina nas, svjesno ili ne, bira potragu za sre\u0107om naspram potrage za zna\u010denjem. “Sretna nova godina”, ka\u017eemo si. Jedna od najpopularnijih “novogodi\u0161njih odluka” prema istra\u017eivanju ameri\u010dkog Nielsena jest “\u017eivjeti \u017eivot do kraja”. U anketama, ve\u0107ina ljudi navodi sre\u0107u kao vrijednost kojoj streme, a self-help literatura i “life coachevi” \u010dine dio te profitabilne industrije.<\/p>\n

No treba li sre\u0107a <\/a>stvarno biti jedini cilj koji nas motivira?<\/p>\n

Istra\u017eivanje koje su proveli autori ovog \u010dlanka pokazuje da su sretan \u017eivot i smislen \u017eivot dvije razli\u010dite stvari – i da najsigurniji put do prave sre\u0107e ne le\u017ei samo u lovu na sre\u0107u, ve\u0107 u potrazi za smisleno\u0161\u0107u.<\/strong> Psiholozi su po\u010deli pomnije promatrati kako potraga za sre\u0107om utje\u010de na ljude, i otkrili neke uznemiruju\u0107e trendove. Potraga za sre\u0107om, \u010dini se, negativno utje\u010de na na\u0161u dobrobit. <\/a><\/p>\n

U jednom istra\u017eivanju bihevioralnih znanstvenika Jonathana Schoolera, Dana Arielya i Georgea Loewensteina, sudionicima je pu\u0161tena emocionalno ambivalentna glazba, skladba “Posve\u0107enje prolje\u0107a”<\/em> Igora Stravinskog. Nekim je sudionicima istra\u017eivanja re\u010deno da se poku\u0161aju osjetiti \u0161to sretnijima dok slu\u0161aju; od drugih se pak tra\u017eilo da samo slu\u0161aju. Oni koji su se poku\u0161avali osjetiti sretnijima na kraju eksperimenta osje\u0107ali su se nesretnijima, za razliku od onih koji su samo slu\u0161ali, a da nisu poku\u0161ali utjecati na svoje raspolo\u017eenje. U jo\u0161 jednom nedavnom istra\u017eivanju, Iris Mauss s Berkleya i njezini kolege ustanovili se da ljudi koji visoko vrednuju sre\u0107u – \u0161to se mjerilo prihva\u0107anjem izjava poput “Biti sretnim meni je vrlo va\u017eno” osje\u0107aju usamljenije na dnevnoj bazi, \u0161to se procijenilo na temelju dnevnika kojeg su vodili dva tjedna. U suprotnosti s tim, potraga za smislom vodi do dubljeg i trajnijeg oblika dobrobiti. Naravno, to ne zna\u010di da ne mo\u017eete biti i sretni i ispunjeni istovremeno.<\/p>\n

No razlikovanje me\u0111u sre\u0107om i smislom ima dugu povijest u filozofiji, koja je tisu\u0107ama godina prepoznavala dvije vrste dobrobiti – hedonia<\/em>, ili drevna gr\u010dka rije\u010d koju bihevioralni znanstvenici \u010desto nazivaju sre\u0107om i eudamonia<\/em>, ono \u0161to nazivaju smisleno\u0161\u0107u. Sretan \u017eivot karakterizira potraga za u\u017eitkom i u\u017eivanjem, dok je smislen \u017eivot ve\u0107i.<\/strong> Emily, autorica ovog \u010dlanka, u svom je istra\u017eivanju na tu temu pregledala stotine empirijskih istra\u017eivanja iz rastu\u0107e koli\u010dine istra\u017eivanja na temu smislenosti – kao i djela velikih mislioca od Aristotela preko Tolstoja do Camusa – i ustanovila da je glavna karakteristika smislenog \u017eivota povezanost i doprinos ne\u010demu ve\u0107em od sebe, \u0161to mo\u017ee biti obitelj, posao, priroda ili bog.<\/strong><\/p>\n

No upravo zato \u0161to smisao uklju\u010duje ulaganje u ne\u0161to ve\u0107e, smisleni \u017eivot \u010desto je stresniji, naporniji i borbeniji. U anketi provedenoj na vi\u0161e od 2 milijuna ljudi na vi\u0161e od 500 poslova koju je provela organizacija PayScale, oni koji su izvjestili da osje\u0107aju najvi\u0161e smisla u svojim karijerama bili su sve\u0107enici, u\u010denici i kirurzi – te\u0161ki poslovi koji \u010desto ne donose trenutnu sre\u0107u, ali koji doprinose dru\u0161tvu i onima koji ih rade donose zadovoljstvo.<\/p>\n

U dva istra\u017eivanja koja su obuhvatila vi\u0161e od 400 Amerikanaca i objavljena u Journal of Positive Psychology<\/em>, autorica ovog \u010dlanka Jennifer i njeni kolege prou\u010davali su ljude koji imaju visok rezultat na skali sre\u0107e, no nizak na skali smislenosti i visok rezultat na skali smislenosti, ali nizak na skali sre\u0107e – i na\u0161li su va\u017ene razlike u tome kako oni \u017eive svoj \u017eivot. Oni u sretnoj grupi izbjegavali su te\u0161ke stvari, opisivali se kao osobe vi\u0161e-manje orijentirane na sebe i provodili vi\u0161e vremena razmi\u0161ljaju\u0107i o tome kako se osje\u0107aju u nekom trenutku. U suprotnosti s tim, oni visoko na skali smisla provodili su vi\u0161e vremena poma\u017eu\u0107i drugima, provode\u0107i vrijeme s prijateljima ili brinu\u0107i se za djecu i razmi\u0161ljaju\u0107i i o pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti.<\/p>\n

Iako razli\u010diti ljudi imaju razli\u010dite izvore smisla, smisleni \u017eivoti dijele tri zna\u010dajke<\/strong>, prema radu objavljenom u Review of General Psychology. Nakon \u0161to su proveli pregled literature, psiholozi Login George i Crystal Park sa University of Connecticut identificirali su te tri zna\u010dajke kao<\/p>\n