Uvijek je iznova fascinantno kad se u pisanjima antičkih filozofa naiđe na mudrosti koje vrijede još i danas. Od velike pomoći u suvremenom životu može nam tako biti drevna mudrost Seneke.
Kad je netko od prije više od dvije tisuće godina u stanju dokučiti nešto toliko vremena nakon njegovog postojanja i dalje vrijedi, tada se definitivno isplati zagrabiti u tu svevremensku riznicu mudrosti. Jedna su od takvih učenja antičkog grčkog filozofa, Seneke.
“Postoji velika razlika između veličine filozofije i one bogatstva; prva sjaji originalnom svjetlošću, a drugo posuđenom; osim toga, filozofija nas čini sretnima i besmrtnima, jer učenja će nadživjeti palače i spomenike.”
Seneka, pripadnik pokreta stoicizma, na mnoge je načine bio prethodnik ne samo egzistencijalizma i humanističkih promišljanja već i zena te danas popularnih tehnika koje osviještavaju sadašnje trenutke. Njegova nas učenja uče sreći koja “nadilazi sve okolnosti”. Stoga, uronimo malo u Senekine drevne mudrosti.
Prava je mudrost, kaže Seneka, “uživati u sadašnjosti bez anksiozne ovisnosti o budućnosti; ne zamarati se s nadama ili strahovima, nego biti zadovoljan s onim što imamo, što je i više nego dovoljno; najveće mudrosti čovječanstva su u nama”. Prava je mudrost, smatra on, naučiti tko sam i živjeti s tim u skladu, kako uravnotežiti svoje emocije i biti zadovoljan. “Učite me kako steći bogatstvo i biti zadovoljan, naučite me umjesto toga, kako da ga izgubim i svejedno budem zadovoljan”, kaže on.
Ponekad je samo živjeti čin hrabrosti.
Stanje ljudskog savršenstva je mirnoća, smatra Seneka. “Onaj tko dobro sudi i ustraje u tome održava stalno stanje mirnoće; on vidi pravo stanje stvari, prakticira red, mjeru, pristojnost u svim svojim djelovanjima, ima dobronamjernost u svojoj prirodi.” Mudrost i mir slijede kad se, umjesto površnim stvarima koje nas zavode ili plaše, prepustimo trajnom zadovoljstvu, smatra Seneka. To zadovoljstvo čovjek bi trebao pronaći unutar sebe, smatra on.
Tako dugo dok živite, nastavite učiti kako živjeti.
Seneka se u mnogim svojim razmišljanjima približava zenu. On naime smatra kako stanje zadovoljnog čovjeka ne bi trebalo ovisiti o vanjskim okolnostima. Zadovoljan čovjek u svim je okolnostima miran. U većini slučajeva aše su neobuzdane želje ono što nam stvara probleme, naša neuravnotežena mašta koja nadilazi naše objektivne potrebe, smatra on.
Beskonačne želje kao izvor patnje
U stvarnosti zaista imamo sve što nam je potrebno, kaže Seneka. Kada nisu uravnotežene naše želje mogu postati beskonačne, smatra on, i stoga možemo postati neutješni radi njihovog neispunjenja. Pritom ne vidimo da je priroda naših želja to što nas tjera da budemo nesretni, umjesto stvarnosti.
Ponašate se kao smrtnici u onome čega se bojite, a kao besmrtnici u onome što zahtijevate.
Suprotno tome, mirna savjest, iskrene misli, djela vođena vrlinom i indiferentnost prema sporadičnim događajima ono su iz čega treba crpiti dobar osjećaj. Poteškoće ne treba smatrati okrutnošću sudbine, već izazovima, smatra Seneka, jer upoznavanje s opasnostima vodi nas do njihovog nadilaženja, i tako postajemo jači.
Ruka mornara postaje zadebljalom, ruka vojnika jakom, a drvo koje je najviše izloženo vjetru pustit će najdeblje korjenje.
Sreća se dakle, prema Seneki, temelji na mudrosti koja je u stanju razlučiti između onog bitnog i onog što se treba odbaciti. Mudrost, dakle, razumije razliku između vrijednosti stvari i uobičajenog “javnog” mišljenja o njihovoj vrijednosti. “Sam početak mudrosti olakšava život”, smatra on, no nije dovoljno samo spoznati, već mudrost treba postati nečim što svakodnevno prakticiramo.
Stoički stav
Jer filozofija nije teorijska praksa već nešto što nas svakodnevno treba voditi u našim djelima. “Filozofija je zdravlje uma”, kaže on. Takva filozofska mudrost nam tada, neovisno o okolnostima, daje mirnoću duha. Seneka je ovo svoje učenje i sam preveo u praksu kada je stoički podnio Nerotovu osudu na smrt.
U tim trenucima, Seneka je svoje očajne prijatelje tješio govorivši im da upravo radi takvih trenutaka čovjek i vježba stoički stav. U takvim ga teškim životnim trenucima valja i primijeniti. Naposljetku, Seneka nije smatrao da život pred čovjeka ne može staviti u poteškoće ili patnju. No, gore opisani stoički stav, smatrao je on, omogućuje mu da te poteškoće i patnju lakše prevaziđe.
Izvori: Henry Hazlitt: The wisdom of the stoics.
Alain De Botton, Utjehe filozofije.
