depresivne majke

Djeca depresivnih majki i bolje sposobnosti rješavanja problema

Istraživanja pokazuju da djeca čija su majke depresivne nemaju lošije, nego bolje sposobnosti rješavanja problema kasnije u životu. Ova studija direktno izaziva mitsku ideju da baš svaka sitnica koju majka učini za vrijeme trudnoće ima ogromne posljedice na razvoj djeteta i pokazuje da stvari nisu tako jednostavne.

Često se u području mentalnog zdravlja šire ideje da je apsolutno sve što majke naprave za vrijeme trudnoće s djetetom ima katastrofalne posljedice za djetetovo mentalno zdravlje. Ovakav stav stavlja još veći naglasak na majke koje su u trenutnom sustavu društva i tako nedovoljno podržane u razdoblju rođenja novog djeteta te ih još više stavlja pod fokus kao krivca za sve loše što se događa u tom periodu.

Navedenu je priču potrebno promotriti i iz šireg konteksta, onog društvenog. Potrebno se, naime, zapitati koliko podrške majke imaju u razdoblju nakon rođenja djeteta te koliko je takva društvena stvarnost odraz stresa za vrijeme trudnoće. Ako majka nema dovoljno podrške, kako će izgledati njena briga o djetetu? U kontekstu mentalnog zdravlja nepotpuni je prikaz onaj koji situaciju prikazuje tako da ne uzima u obzir društveni kontekst. 

Zanimljivo je zato kandasko istraživanje koje pokazuje da su djeca majki koja su bila depresivne za vrijeme trudnoće imala bolju razinu rješavanja problema nego njihovi vršnjaci. Nasuprot tome, djeca čije su majke bile izložene antidepresivima za vrijeme tog razdoblja imala su problem s motoričkim vještinama. Istraživanje je također pokazalo da je jedno od petero djece u maternici (tj. 28% njih ) bilo izloženo antisdepresivima u maternici. Djeca koja su u tom razdoblju bila izložena majčinskoj anksioznosti imala su problema s komunikacijom i finim motoričkim vještinama.

Narimene Ait Belkacem i Anick Berard vodili su ovo istraživanje na Sveučilištu u Montrealu u Kanadi, objavljenom u časopisu Journal of Clinical Medicine. Istraživanje se provodilo za vrijeme pandemije i istraživalo je utjecaje majčinskog mentalnog zdravlja i antidepresiva na dječji kognitivni razvoj. U istraživanje je bilo uključeno 472 djece.

Ovakvi su nalazi bitni u kontekstu šire rasprave i ideje da je depresija majke nekako povezana s negativnim razvojem djeteta. Nalazi jasno pokazuju suprotno te otvaraju potrebu za širim preispitivanjem ove ideje.

Majke su u kontekstu patrijarhata u kojem je uloga majke podložna gotovo nestvarnim zahtjevima koje slušaju na dnevnoj razini suočene s manjkom podrške i sve većim očekivanjima. Stoga smatramo da je potreban oprez pri izbacivanju teza koje izravno dovode u vezu majčino “mentalno stanje” prilikom trudnoće i probleme s mentalnim zdravljem djeteta tojest da je nužno takve tvrdnje potkrijepiti nalazima utemeljenim na dokazima (znanstvenom istraživanju).

Iz navedenog jasno vidimo da je takva teza često poopćena i da istraživanja donose i suprotne dokaze. Takav je rezon često vođen površnim tezama koje i dalje povećavaju pritisak na osobu koja je prilikom rođenja djeteta i ovako najviše pod stresom – majku. Stoga su navedena istraživanja bitna u kontekstu razgovora o toj temi. Ona ukazuju na potrebu za oprezom prije iznošenja takvih teza te potrebnu za boljim razumijevanjem i daljnjim istraživanjem stanja majke u odnosu na dijete po sebi, ali i preispitvanje podrške koju majka ima u toj situaciji.