Poziv na autentičnost Martina Heideggera

Autentičnost, taj sveti gral osobnog razvoja. Kako ju postići? Iako se odgovori često traže na istoku, najjači odgovor na ovo pitanje dala je zapadna filozofija. Konkretnije, njemački filozof Martin Heidegger.

autentičnost
Pixabay

Pitanje autentičnosti spada u ona bazična  s kojima se svaki čovjek mora suočiti tijekom svojeg života. Već zato što živimo u društvu čije nas norme i pravila oblikuju, to će pitanje prije ili kasnije isplivat će na površinu  u svačijem životu.  To može biti pitanje autentičnosti u odnosu na obitelj porijekla, norme postavljene u djetinjstvu, kulturne norme, norme geografskog područja tj. društva u kojem živimo…

Što je, stoga, autentičnost i kako je postići?

Autentičnost i kako je živjeti

Na pitanje kako živjeti autentičnije egzistencijalizam često odgovara tvdnjom kako je za to potrebno suočiti se sa smrću. Zvuči neugodno i kao nešto što ne bismo rado radili – ta tko želi razmišljati o tome da ga jednom  neće više biti? Tom se idejom nitko od nas ne voli baviti,  jer smrt je bila i ostala velika nepoznanica. Naša se zapadna kultura smrću bavi samo sporadično, kao nečim čega se dotaknemo kad baš moramo, na nečijem sprovodu. Osim što nam, dakle, cijela stvar nije ni pretjerano ugodna, i u svoje kulturološko iskustvo imamo ugrađeno svojevrsno poricanje smrti.  No što bi se dogodilo kad bismo se njome, unatoč svoj neugodi koja je neizbježno prisutna, na trenutak pozabavili?

Egzistencijalizam smatra da svjesnost o smrti možemo iskoristiti kako bismo autentičnije živjeli.

“Ako prihvatim smrt u svoj život, prihvatim njeno postojanje i izravno se suočim s njom, oslobodit ću se tjeskobe oko smrti i sitničavosti života – i tek ću tada postati slobodan postati sobom.

~Martin Heidegger”

Heidegger kazuje kako postoje dva osnovna moda na koji čovjek postoji u svijetu:  “mod zaboravljivosti bića” i “mod svjesnosti bića”.

U “modu zaboravljivosti” nalazimo se većinu vremena . To je onaj način postojanja u kojem smo uronjeni u svakodnevne stvari i ne razmišljamo pretjerano o životnim datostima, samom životu, kao ni o smrti. Bavimo se radom, druženjem, plaćanjem računa i drugim svakodnevnim stvarima. U ovom se modu, kaže Heidegger, smrt gleda kao nešto daleko,nešto općenito i nešto neutralno i svakodnevno, nešto što “ne zaslužuje autentičnu interpretaciju”.

No spoznaja vlastite smrtnosti može nas iznenada prebaciti u drugi mod. To se može dogoditi na razne načine koji iznenada prekidaju tkanje svakodnevnice u koje smo obično uronjeni. Možda je riječ o iznenadnoj nesreći, o bolesti, o smrti nekog nama bliskog ili o bilo kakvom drugom događaju koji odjednom dobro protrese egzistencijalno tkanje naše stvarnosti.

Do takvih događaja, stvarnost oko sebe uzimamo zdravo za gotovo. No takvi događaji mogu na nas djelovati tako da počnemo razmišljati o stvarnosti na drugi način – prema Heideggeru, ne razmišljati više o stvarima, već o tome da one postoje. Drugim riječima, egzistencijalno tkanje naše stvarnosti počinje se otkrivati kao tkanje.

Ako krenemo tim putem i dopustimo da se dogodi proces neizbježno ćemo u nekom trenutku biti prisiljeni razmotriti vremensku ograničenost vlastitog života i spoznaje da ne znamo kad će se smrt točno dogoditi . To je mod koji Heidegger naziva modom “svjesnosti bića”.

Autentičnost kao odvajanje od kolektivnih normi

Jedna je od nuspojava moda “svjesnosti bića” ta da počinjemo otkrivati i vlastitu individualnost, koju je dotad možda zakrivalo kolektivno ruho. Počinjemo primjećivati izbore koje smo donijeli nesvjesno, a da nisu do kraja nužno bili plod naših vlastitih autentičnih stremljenja. No ovo nije jednostavno, upozorava Heidegger, jer je neautentičnost socijalno normativno stanje. Čovjek se može istrgnuti iz kolektivnih normi postavljajući si ovakva pitanja. Kako Heidegger vidi autentičnost možda najzornije prikazuje njemačka riječ koju on upotrebljava kako bi je opisao – “Eigentlichkeit“, koja dolazi od “eigentlich”, što znači “zapravo”, “u stvari”, “u biti”.  

Za svakog od nas naše biće je uvijek pod upitnikom, smatra Heidegger. Ono je odnos između onoga što jesmo u svakom trenutku i svih mogućnosti koje možemo postati određenih vremenskom dimenzijom. Izgrađeno je od specifičnih pozicija i uloga koje zauzmemo tijekom svog života, povezanih s našim shvaćanjem što to znači biti čovjekom. No ovo shvaćanje često nije na svjesnoj razini, već smo ga naslijedili od kulture i društva u kojem živimo.  Kako bismo se našli na putu autentičnosti, potrebno je da na ovo pitanje probamo odgovoriti sami – što je to za nas biti čovjekom “zapravo”, “u stvari” i “u biti”?

autentičnost
luizclas @ Pexels

Nije se nužno potrebno susresti sa smrću kako bismo si postavili ovakva pitanja.  Uvijek možemo preispitati svoj život iz pozicije njegove vremenske ograničenosti. Kad se suoči s tim da neće živjeti vječno, čovjek može postati onaj tko zapravo, u stvari,  jest. Spoznaja da nećemo živjeti vječno ne mora, stoga, biti depresivna – ona može djelovati poticajno i pomoći nam da preispitamo vlastite načine postojanja.

“Svatko može doseći svoj puni potencijal. Tko jesmo možda je predodređeno, no put koji slijedimo uvijek je našeg vlastitog odabira.  Nikad ne bismo trebali dozvoliti našim strahovima ili očekivanjima drugih da postave granice našoj sudbini. Naša sudbina ne može se promijeniti, ali može se osporiti.  Svaki čovjek rađa se kao mnogi ljudi, a umire kao jedan jedini.

~Martin Heidegger”

Kad tako pristupimo stvarima, odjednom se javlja i svjesnost o odgovornosti koju nosi naše individualno postojanje. Drugim riječima, prihvaćanje vlastite smrti i preispitivanje vlastitog života iz konačne perspektive može nam omogućiti da uvidimo kreativni potencijal koji imamo unutar stvari koje su nam u životu zadane te nas upozoriti na odgovornost koja je na nama da ga iskoristimo.

Iva Paska

 

You may also like...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ovaj obrazac prikuplja vaše ime, e-poštu i sadržaj kako bismo mogli pratiti komentare na web stranici. Za više informacija pogledajte našu politiku privatnosti gdje ćete dobiti više informacija.