Kako preživjeti ova COVID izvanredna društvena stanja? Anksioznost i depresija potencijalne su nuspojave. Donosimo savjete za preživljavanje inspirirane egzistencijalističkom i zen mudrosti, kao i istraživanjima iz suvremene psihologije.
Pronaći smisao u danu
Vidjeti što izgleda kao nešto čime se volim baviti i što bi mi dalo smisao. Osjetiti smisao u malim stvarima koje nas vesele; omiljenom čaju, dekici ispred televizora, novoj seriji ili knjizi, osjetiti zrake sunca na licu dok uživamo na balkonu, čišćenju ormara i rješavanju malih stvari…ili pronaći neki novi tečaj na internetu, sudjelovati u mnogim predavanjima koja su trenutno dostupna online. Neka smisao bude konkretan. Također je bitno da bude osjetan, tj. da možemo osjetiti kako nas ispunjava.
Ograničiti dnevno čitanje ili gledanje vijesti
Iako je dobro ostati informiran, svakodnevno izlaganje pretjeranim medijskim histerijama vezanim uz ovu pandemiju na nas može imati suprotan učinak – može izazvati osjećaje anksioznosti, straha, nesigurnosti, depresije. Stoga je pametno ograničiti unos informacija – pogledajte vijesti jednom ili dva puta dnevno, dovoljno da ostanete informirani. Nemojte čitati vijesti prije spavanja.
Sjetiti se što nas je prije ispunjavalo, a što dugo nismo radili
Anksioznost je prijetnja koju donosi to što smo odjednom odrezani od nečega što nam se čini bitnim, kaže Rollo May. U ovoj pandemiji ta je situacija dovedena do maksimuma. Odrezani smo od socijalnih kontakata koji nas ispunjavaju, od svakodnevnih rutina koje nam daju strukturu kao što je odlazak u teretanu, možda fizički odlazak na posao, odlazak na kavu s prijateljima, druženja, odlasci u kina ili kazalište. Normalno je da osjećamo pojačanu anksioznost. Što može pomoći?
Možda u ovoj situaciji možemo opet otkriti stare stvari koje su nam donosile osjet ispunjenja iznutra. Je li to ponovni kontakt, uz distancu, s nekim koga dugo nismo vidjeli? Jesmo li se radi drugih obaveza zaboravili baviti slikanjem, čitanjem, slušanjem predavanja, igranjem s djecom, trčanjem, nečim što sada konačno imamo vremena opet napraviti? Možda nam rad na daljinu omogućuje da otputujemo unutar zemlje, u neku kućicu u prirodi? Razmislimo. Ako prebacimo fokus s onoga što nam je oduzeto na ono što se otkriva kao mogućnost koju su prije zasjenjivale druge obaveze, ideje će izroniti.
Povezati se s drugima
Povezivanje s drugima također je bitno u ovim vremenima. Koliko god da nam se naglašava socijalna distanca, uz njeno poštivanje, za psihološko je blagostanje bitno da ostanemo u kontaktu s drugima. Ako drukčije nije moguće, čak i putem digitalnih medija. No odlazak u šetnju ili na kavu uz poštivanje distance i nošenje maski nešto je što i dalje imamo mogućnost raditi. Možda moramo promijeniti načine na koje se družimo, no to ne znači da se moramo prestati družiti. Baš naprotiv. Društveno povezivanje povezano je uz osjećaj psihološkog blagostanja što pak povoljno djeluje i na fizičku otpornost, stres, anksioznost. Bez socijalnog kontakta može se javiti depresija a nakupljanje tih osjećaja kroz duže vremenske periode loše je za mentalno zdravlje. Stoga je iznimno bitno osjećati subjektivnu emotivnu povezanost s bitnim nam osobama.
Promijeniti perspektivu
Viktor Frankl rekao je da smo u situacijama kad shvatimo da situaciju ne možemo mijenjati, pozvani da promijenimo sebe. Ovo je dijamant egzistencijalizma, koji nam daje neograničene alate za život u doba korone. Razmislimo. Što ćemo sada naučiti iz ove situacije što će nam pomoći da život živimo bolje u budućnosti? Također, možda sada možemo online pohađati neka predavanja koja prije nismo imali prilike pohađati jer su bila daleko od mjesta na kojem živimo. Možda više možemo biti aktivni, svaki dan raditi nešto što osjećamo kao smisleno. Možda smo konačno u mogućnosti izložiti se utjecajima iz daljine. Koji su prostori slobode koje možemo otkriti u okvirima nametnutih ograničenja?
Kako kaže Rollo May, kapacitet da se sučimo s granicama također je dio slobode. Ova situacija u kojoj smo se našli kao civilizacija bez presedana je u našim životima i malo se kome sviđa. Kod mnogih izaziva anksioznost. No to je možda dobar trenutak da vježbamo prihvaćanje. Svaki put kad osjetimo kako se naš um počinje boriti protiv novonastale situacije ili joj se opirati, možemo prihvatiti to iskustvo, a zatim ga nježno preusmjeriti na fokus na gore navedene stvari. Tako će nam biti lakše nositi se s trenutnim iskustvom.
Iva Paska
