O stranici

Od nekog vremena zanimaju me egzistencijalna pitanja života. Propitivanje od čega se stvarnost sastoji privlačilo me već oduvijek.  Većinu svog života provela sam u onom modu kojeg Heidegger naziva modom svjesnosti bića te su me privlačila ona “velika pitanja”:

Zašto sam/smo ovdje?

Čemu sve ovo?

Koji je smisao života…(s obzirom na to da…)? 

Zašto mi/nam se događa to što se događa? 

U međuvremenu sam to shvatila kao poziv za traganjem i počela tražiti odgovore na svim stranama.

Nakon dosta godina traganja pomislila sam – hej, s obzirom na to da toliko vremena provodim tražeći odgovore i u njima uživam, što to ne bih podijelila s drugima?

Ova stranica prati moje potrage kojima se bavim u slobodno vrijeme. Za sebe, a onda i za vas, nalazim odgovore na pitanja kako živjeti i kako učiniti život smislenijim.

Pritom koristim razne filozofske, društvene, psihološke i duhovne prakse i teorije te sustave kojima čovjek od davnina pokušava odgovoriti na ta ista pitanja. Naglasak je na onome što osobno najviše volim – na egzistencijalizmu, (zen) budizmu i praksama svjesnosti te društveno-humanističkim teorijama. 

Egzistencijalizam je filozofska praksa “brige o vlastitom ja”. Njegov fokus nije na apstraktnom teoretiziranju, već na nošenju s praktičnim životnim datostima tj. onim sa čime se svaki čovjek neizbježno susreće tijekom postojanja; iskustvo i načini postojanja, smrt, odvojenost od drugih, tjeskoba, patnja, smislenost itd.

Egzistencijalistička tradicija o čovjeku razmišlja kontekstualno. To znači da osobu ne možemo razumjeti bez razumijevanja njenog konteksta. Ljudi zato za egzistencijalističku tradiciju nistu samo fiksni set karakteristika, već ovise o kontekstu, doživljaju, usmjerenosti na nešto ili nekoga, što je pristup različit od klasičnog psihološkog pristupa.

Zen, zen budizam i meditacija (praksa) svjesnosti (eng. mindfulnessuče nas kako biti s iskustvom koje nam se događa u sadašnjem trenutku. Zen je u svojoj praksi usmjeren na trenutni život i prihvaćanje iskustva, budizam se uz to bavi i dharmom i karmom, a oboje u sebi sadržavaju i praksu svjesnosti koja je psihološki proces bivanja u sadašnjem trenutku.

Sve tri prakse zapravo pomažu u ostvarenju namjere inicijalnog začetnika od kojeg su potekle sve tri prakse – Buddhe. A to je postizanje života oslobođenog od patnje ili nezadovoljstva (na sanskrtu dukkha). Što je ujedno i namjera ove stranice, pridonijeti ostvarenju takvog života.

Društveno-humanističke teorije su neizbježno tu jer sam po struci društvenjak i humanist, i one ostaju moja najveća ljubav. Iako su u današnje doba nepravedno zanemarene, smatram da objašnjavaju stvarnost putem stvari koje druge teorije redovito previđaju i da bez njih, opis našeg doživljaja nije potpun. Ipak smo, prije svega i na kraju svega, društvena bića.

Uživajte u stranici. Nadam se da će vam pomoći u vašem traganju, kao što i meni pomaže u mojem.

Iva

Leave a Reply