Kreativnost i smisao

Kada ste zadnji put radili nešto kreativno? Zašto je bitno da u životu postoji mjesto za kreativnost i kako je ona povezana sa smislom, pročitajte u članku.

________________________________________________________________

“Stvoriti nešto novo, nešto što odiše novošću, ljepotom i skladom, jak je protulijek osjećaju besmisla.”

Irvin Yalom

kreativnost i smisao

Sumopiggy@ deviantart

Ne mogu reći da mi je najjasnije zašto je kreativnost povezana sa smislom. No čini se da je kreativniji život doista i smisleniji život.

Irvin Yalom, egzistencijalistički terapeut, vjeruje da su jedan od najvažnijih segmenata za koji treba upitati klijenta kad s njim počinje raditi na osjećaju besmisla – njegova kreativna nastojanja. On tada detaljno preispita povijest klijentovih nastojanja da se kreativno izrazi.

Dakle, što je to s kreativnošću i bivanjem kreativnim što donosi osjećaj smislenosti našim životima i kako jedno uzrokuje drugo?

1.Kreativnost je nešto za što smo rođeni

To je jedinstven ljudski poriv. Konstantno vidimo malu djecu u nastojanju da budu kreativna; s papirom, bojama, vodom, škarama, blatom. Poriv da stvaramo umjetnička djela, imaginarne priče i igre je nemoguće potisnuti.

2. Činiti nešto samo kako bismo to činili

Većinu budnog života odgovaramo i reagiramo na zahtjeve okoline, i one posredne i neposredne. Zvonjavu telefona, dječje urlikanje, ključanje vode s tjesteninom na štednjaku, neminovni rok za izvještaj koji moramo predati na poslu, sastanak na koji moramo stići. Skačemo sa zadatka na zadatak, križajući stvari s popisa koji kao da nikad ne završava. No kada uzimamo vrijeme za kreativnost, na neki način izlazimo iz svega toga.

3. Ostavljanje traga

Kad sam bila trudna sa prvom kćeri provodila sam sate i sate šivajući joj poplun. Vrijeme i novac (za materijale) koje sam uložila u taj poplun nisu imali nikakvog logičkog smisla. No pronalazila sam nešto smisleno u izradi tog popluna. Nekako sam se od toga osjećala kao da se povezujem sa sljedećom generacijom, ili čak generacijom koju možda nikada neću upoznati. Postoji šansa da me taj poplun nadživi, i čak ako nikad neću poznavati svoje praunuke, postoji mala šansa da moj poplun hoće.

4. Izražavanje

Umjetnici svih vrsta govore o tome kako stvaranje umjetničkih djela može biti način da se izrazite kad jezik podbaci. Napokon, jezik je samo set riječi, komuniciran kroz zvukove ili pisane simbole, koji predstavljaju različite koncepte. Te su riječi predefinirane i ograničene na onaj jezik u kojem komuniciramo. No kreativna djela su u potpunosti jedinstvena, ona se ne trebaju podvrgnuti nekim standardima, oko njih se ne treba slagati i ne može ih se “pogledati” u rječniku.

Biti kreativan također može služiti svrsi samo-izražavanja na način da kad nešto stvorimo, dajemo nešto od sebe u taj rad. Kao što je rekao Viktor Frankl, jedan način pronalaženja smisla jest kroz stvaranje ili činjenje djela: davanje djela sebe svijetu.

5. Oktrivanje samih sebe

Kada smo kreativni na nas mogu utjecati naši podsvjesni dijelovi. Takva djela ili čak samo čin njihovog stvaranja mogu osvijetliti dijelove nas koje prije nismo shvaćali ili poznavali.

6. Zabava

Biti kreativnan je zabavno. A nije li zabava tako i tako veliki dio smisla života?

7. Zadovoljstvo i ispunjenje

U mom poslu psihologa postignuća su često neopipljiva i apstraktna. Na mnogo napretka koji osjećam, drugim riječima, napredak mojih klijenata, utječu stvari koje su van moje kontrole. U nekom trenutku u mojih prvih par godina rada kupila sam šivaću mašinu. Brzo sam spoznala da je izraditi nešto što se može vidjeti i opipati iznimno zadovoljavajuće.

I to ne znači da kreativni možemo biti samo izradom umjetničkih projekata. Možemo biti kreativni u našem pristupu doslovno svemu što odaberemo raditi: vrtlarenju, kuhanju, podučavanju, igranju s djecom, pjevanju, plesanju, sviranju instrumenta.

I mnoge situacije na poslu nude mogućnosti za izražavanje kreativnosti, poput održavanja prezentacije ili vođenja radionice, iskušavanja prodaje novog kolača da vidimo kako će se prodati ili rješavanja određenog problema. Takve mogućnosti su potencijalno beskonačne, ali nisu nužno odmah očite – možda ćemo morati biti kreativni i u nastojanju da ih pronađemo.

Naravno da postoje i poslovi koji guše kreativnost, i oni mogu biti izvor velikog nezadovoljstva. Zatočenost u takvom poslu može dovesti do frustracije, pa čak i depresije. Treba dobro odvagnuti dobre i loše strane ostanka na takvom poslu, i čak ako je razumno ostati na takvom poslu, tada se moramo dodatno potruditi pronaći kreativan ispušni ventil van posla.

Izvor