4 trika stoika za sretniji život

kako život učiniti sretnijim

Izvor: chatelaine.com

Kako učiniti život sretnijim? Dok mi danas tražimo odgovor na ovo pitanje, odgovor na njega znali još drevni filozofi stoici. Pročitajte u članku koji su to trikovi koji vam u tome mogu pomoći.

  1. Što je najgore što se može dogoditi?

Ako ste se ikad zapitali ovo pitanje, čestitamo, vi ste filozof stoik. “Negativna vizualizacija” je jedan od glavnih alata stoicizma. Ako zaista krenete razmišljati o tome koliko loše stvari mogu biti, tada često shvatite da one trenutno nisu toliko loše.

Zapravo, stoici su išli i korak dalje: stanite na trenutak i zamislite da izgubite stvari koje vam najviše znače u životu. Obitelj. Prijatelje. Da, to je zastrašujuće. No ne tjera li vas takvo razmišljanje na to da ih još više cijenite? Par sekundi razmišljanja o gubitku može dramatično povećati zahvalnost.

Vježbanje zahvalnosti ključna je tehnika za povećanje razine zadovoljstva. Pomoću zadovoljstva prestajemo uzimati stvari zdravo za gotovo. Tako ostajemo sretni i poslije onog inicijalnog perioda u kojemu su stvari nove. Tako održavamo ljubav.

 2. “Kao da”

Stoici su vrednovali duševni mir i smatrali su ljutnju gubitkom vremena. No što s trenucima u kojima krenu povišene strasti?

Probajte sa suprotnim djelovanjem. Natjerajte se na osmijeh. Smekšajte svoj glas. Seneka je smatrao da ćete postati mirni ako se držite mirno.

Kada smo ljuti, kaže Seneka, trebali bismo pokušati sve pokazatelje ljutnje pretvoriti u njihove suprotnosti. Drugim riječima to znači prisiliti se da opustimo lice, da smekšamo glas, da dišemo, da usporimo svoj tempo hodanja. Ako to učinimo, naše unutarnje stanje će uskoro početi sličiti našem vanjskom stanju, a naša ljutnja će se osipati.

3. Učinite iz toga poslasticu

Danas često želimo sve i želimo to još jučer. Stoici su, s druge strane, znali na hladne dane namjerno šetati okolo bez kaputa. Ili preskakati jela kako bi postali gladni. Zašto?

Ponekad si trebamo uskratiti stvari kako bi ponovo počeli cijeniti ono što inače uzimamo zdravo za gotovo. Hardvardski profesor i autor knjige “Happy Money”, Michael Norton, kaže kako malo samo-uskraćivanja poticajno djeluje na sreću:

“…Ako svaki dan volite piti istu kavu, nemojte je piti par dana. Jednom kad je opet imate, bit će vam mnogo ukusnija nego sve one koje biste popili u međuvremenu….To ne znači da se nečega trebate trajno odreći. To znači da ga se trebate odreći na kratke vremenske periode, i obećajem vam da ćete u tome još više uživati kad mu se vratite.”

Ovakvo ponašanje ima i druge benefite.

“Stoici su otkrili da je snaga volje poput snage mišića: Što više vježbaju volju, to ona postaje jačom. I doista, prakticirajući stoičke tehnike samo-uskraćivanja u dužem vremenskom periodu, Stoici se mogu pretvoriti u pojedince iznimne hrabrosti i samokontrole.”

A slaže se i znanost. Stručnjak za samokontrolu i autor knjige “Volja” (eng. “Willpower”), Roy Baumeister, kaže kako vježbanje discipline povećava disciplinu:

“Već se stoljećima smatra da možete izgraditi karakter tjerajući se da činite stvari koje ne želite činiti, da ispoljavanjem samodiscipline možete postati snažnijom osobom. To je točno.”

4. Ok je spotaknuti se

Čini li vam se stoicizam rigidnim? Trenutno ne želite razmišljati o tome kako bi stvari mogle biti još gore? Ne želite se odreći svoje dnevne doze sladoleda?

I stoici su bili svjesni toga. Stoga, što je Epiktet rekao svojim učenicima nakon što ih je poučio ovim stoičkim trikovima? Rekao im je što da učine kad zeznu – jer svi zeznemo.

Oprostite si.

Naime, Kelly McConigal u knjizi “How Self-Control Works, Why It Matters, and What You Cn Do To Get More of It” kaže kako “istraživanja pokazuju da je samokritiziranje povezano s manjom motivacijom i lošijom samokontrolom. To je također put prema depresiji (jedan od najvećih prediktora depresije) – koji dalje slabi snagu volje. Suprotno od toga, suosjećanje prema samom sebi (a to znaju i budisti pa prakticiraju ono što se na engleskom zove “loving kindness”) povezano je s većom motivacijom i boljom samokontrolom u životu. Suosjećanje prema samom sebi znači pružiti si podršku i biti ljubazan prema sebi, pogotovo kad smo suočeni sa stresom i neuspjesima”.

Život je kratak. Bolje ga je provesti kvalitetno, nego rasipati svoju energiju bezveze. Stoga, treba naučiti živjeti. Kako klasični filozofi, tako se i moderna znanost slaže u tome da nam ova 4 trika u tome mogu pomoći.

Izvor

Svi citati preuzeti su iz knjiga: “A Guide to the Good Life: The Ancient Art of Stoic Joy”, William B. Irvine, Oxford: Oxford University Press, 2009.

The Willpower Instinct: How Self-Control Works, Why It Matters, and What You Can Do To Get More of It, Kelly McConigal, London: Penguin Books, 2012.