Pronađite korijen stresa

Izvor: bykoket.com

Izvor: bykoket.com

Ne postoji osoba koja radi, a ne osjeća u nekom trenutku stres. No gdje je izvor tog stresa i kako ga se riješiti?

Bez obzira na to jeste li u stalnom radnom odnosu, poduzetnik, radite li na freelance bazi – stres vezan uz posao je neizbježan. Većina savjeta o rješavanju stresa ponudit će vam neku vrstu radnje kako bi ga se riješili: vježbajte, dobro spavajte, dobro jedite, meditirajte i napravite neke yoga poze čak i za radnim stolom. Sve su to krasni savjeti i trebate ih poslušati.

No, nas više zanima kako doći do korijena stresa. Pogledati duboko, iskopati uzrok i raditi na njemu direktno, umjesto liječenja simptoma. Jednom kad se uhvatite u koštac s uzrokom stresa možete njime zaista ovladati

Uzroci stresa

Pogledajmo neke stvari oko kojih se možemo uzrujavati na poslu:

  • Teški rokovi
  • Teški suradnici ili šefovi
  • Nesigurnost vezana uz posao
  • Nesigurnost uspjeha određenog projekta
  • Konkurencija, uredska politika, interpersonalni konflikti
  • Zatrpanost s previše posla

Postoje i mnogi drugi izvori stresa, no ovo je dobar uzorak onih najčešćih. U svim ovim primjerima, izvor je zapravo ista stvar:

Vezani na smo na to kako bismo htjeli da stvari izgledaju. Imamo neki ideal u glavi o tome kako bi svaka od ovih situacija trebala izgledati, i naša vezanost za taj ideal uzrokuje stres.

Pogledajmo nesigurnost vezanu uz posao. Naravno, ovo nije ideal, radije bismo imali stabilno radno mjesto kako se oko toga ne bismo morali brinuti. No, zapravo, stvarnost ne odgovara našem idealu (stabilan posao) i to nam izaziva stres. Ne sviđa nam se trenutna situacija, i ta neželjena nesigurnost uzrokuje osjećaj stresa.

Isto vrijedi za svaki od gore navedenih primjera – kada suradnik ne odgovara našem idealu, kada prema idealu nećemo imati previše toga za raditi, kada se naš ideal lakog odrađivanja roka ne ostvari…osjećamo stres.

Nažalost, ovo se događa po cijele dane, svaki dan. Naši ideali o stvarnosti konstantno se ne ispunjavaju i osjećamo stres. Nakupljanje stresa. On postaje zdravstveni problem.

Pa, kako se nositi s time? Pogledajmo.

Što učiniti s uzrokom stresa

Ako je naša vezanost na ideal ono što zapravo uzrokuje stres, možemo li tada jednostavno ne imati ideale? Pa, to bi bilo idealno, no ustanovili smo da je malo vjerojatno. Ideali dolaze sami od sebe, nepozvani, u našim aktivnim umovima punim nade.

Način nošenja s uzrokom stresa jest:

  1. Primijetiti da osjećate stres ili frustraciju

  2. Svjesno primijetiti vezanost za neki ideal

  3. Olabaviti vezanost, prihvaćajući sadašnji trenutak

Pogledajmo ove radnje redom.

Prvo, trebate primijetiti stres. Naučite vidjeti frustraciju ili brigu oko nečega kao znak, kao signal koji vam kaže što se događa. Na taj način stres može postati pozitivna stvar, jer vam daje do znanja da se nešto događa. To je poput sustava obavijesti na vašem mobilnom telefonu – umjesto ignoriranja notifikacija, kao što obično radimo, možemo svjesno uroniti u to i pozabaviti se time.

Nadalje, svjesno primijetiti svoju vezanost za neki ideal. To znači stati i pitati se “Hej, stvari koje se događaju očito ne odgovaraju mom idealu i uzrokuju mi stres – što je moj ideal?” To je vjerojatno nešto što je sigurnije, stabilnije, ugodnije i što ste više u mogućnosti imati pod kontrolom od onog što trenutno proživljavate.

Primjerice, ako ste zatrpani s previše posla, vaš je ideal vjerojatno kontrolirana, ugodna količina posla kojom možete ovladati. Tada biste se vjerojatno osjećali sigurnije, stabilnije, ugodnije.

Nažalost, ugoda, kontrola i sigurnost nisu ono što nam život daje. Većinom nam daje baš suprotno – nešto kaotično, nepredvidivo, neugodno i nestabilno. I možemo se radi toga uzrujavati, a možemo to i prigrliti. Možemo to mrziti kod života, a možemo voljeti. Riječ je o svjesnom izboru.

Na kraju, možemo svjesno olabaviti svoju povezanost s tim očekivanjem ili idealom. Možemo reći: “Ovaj ideal mi ne pomaže. Držanje za takvu idealnu situaciju mi zapravo šteti. Stoga otvaram srce mnogim drugim mogućnostima.”

To znači da možemo biti otvoreni prema groznom suradniku, koji nije savršen i također se bori sa svojim problemima. Možemo biti otvoreni prema hrpetini posla i stoga, prisili da si posložimo prioritete i fokusiramo se na ono što nam je trenutno bitno. Možemo biti otvoreni prema mogućnosti da ćemo loše raditi, izgubiti posao, jer čak i tad ćemo nešto smisliti i sve će biti u redu.

Kod svjesnog rasklimavanja vlastitih vezanosti radi se o shvaćanju da se život ne treba odvijati na jedan način, naš način, da možemo biti otvoreni prema načinu života. Riječ je o tome da učimo voliti sve, i one loše stvari. Da postanemo znatiželjni o životu, o drugima, umjesto da život i druge ljude procjenjujemo lošima.

I da funkcioniramo s te pozicije. Imamo previše posla? Izaberimo jedan zadatak i dajmo sve od sebe. Imamo iritantnog poslovnog suradnika? Pronađimo znatiželju prema njegovim borbama. Brinemo o gubitku posla? Fokusirajmo se na to da damo sve od sebe, dok se istovremeno pripremamo za mogućnost da ćemo morati pronaći drugi posao.

Mnogim se ljudima neće sviđati ovo rješenje, jer to znači da neće dobiti ideale kojima streme. Većina nas želi kontrolirati život na način koji želimo. I to je u redu, ako to za vas funkcionira.

Ono što se ovdje predlaže jest svjesnost i otvorenost prema mnogim drugim mogućnostima, otvaranje svog srca onome što život nudi umjesto onog što želimo da nudi, posjedovanje znatiželje prema onome što je ispred nas umjesto osuđujućeg stava i učenje voljenja svega takvog kakvo jest.

Leo Babauta, Izvor